U nedjelju, 5. aprila 2015. godine, u Islamskom centru u Malmeu, upriličena je promocija dva važna projekta od nacioalnog značaja po Bošnjake: Enciklopedija sandžačkobošnjačke književnosti autora dr. Jahje Fehratovića i dokumentarni film „Sandžak“ produkcijske kuće Exit Media, autora Enesa Hotića.

Na početku, g. Hotić je kazao da njegova produkcijska kuća na svom portalu, pored dugometražnih dokumentarnih filmova o Sandžaku i Prijedoru, ima niz kratkih klipova, koji na svojevrstan način upiru prstom u goruće probleme Bošnjaka u Bosni. Nakon izlaganja, prisutni su imali prilike odgledati skraćenu polučasovnu verziju filma „Sandžak“.

U nastavku programa uslijedila je promocija Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti, autora dr. Jahje Fehratovića, a u izdanju Svjetskog bošnjačkog kongresa i Izdavačke kuće „El-Kelimeh“.

Iz Enciklopedije, Hamza Škrijelj, pročitao je Tevhidiju, autora Šerif-ef. Šačića iz Duge Poljane, čiji je doprinos na polju razvoja Alhamijado književnosti nemjerljiv.

Dr. Fehratović je govorio o periodima književnog stvaralaštva koju Enciklopedija obrađuje, doprinosu Šuševića, Handžića i drugih na polju očuvanja bosanskog jezika, te raznim utjecajima na razvoj bošnjačke književnosti, gdje je klučni utjecaj imala islamska kultura.

Autor je podvukao da je glavna vrijednost ova prva dva toma to „što Bošnjaci po prvi put pišu o Bošnjacima, o njihovim dostignućima, kvalitetima itd.“, te podvukao veliki značaj i ulogu Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, katedre za sandžačkobošnjačku književnost, u izradi prva dva toma.

Dr. Fehratović je još jednom potcrtao da smo do sada imali situaciju masovne krađe, prisvajanja i plagijata kulturne baštine Bošnjaka u svakom pa i u književnom polju, te da je vrijeme da se tome stane u kraj i da se jasno i glasno, ovakvim projektima, naša kultura sačuva od otimanja, zaborava i zloupotrebe.

Nakon dva uspješno održana skupa u Malmeu, tribina o Bošnjacima i promocija Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti, 5. aprila 2015., održana je u Bošnjačkom kulturnom centru u Kopenhagenu, gdje je imam Nermin-ef. Babić sa svojim džematom ugostio reisu-l-ulemu emeritusa dr. Mustafu Cerića, muftiju sandžačkog Muamer-ef. Zukorlića, dr. Jahju Fehratovića, brigadira Armije BiH Velida Bajramovića, te druge musafire iz Bosne, Sandžaka, Njemačke, Luksemburga, Švedske i drugih zemalja.

U prepunoj sali, na početku, Hamza Škrijelj iz Novog Pazara izveo je Kasidu o Hadžetu, a potom je efendija Babić u svojstvu moderatora najavio obraćanja.

Dr. Fehratović je iz svog ugla, vrlo koncizno, kazao nekoliko riječi o Enciklopediji sandžačkobošnjačke književnosti, o trudu koji je uložen na putu izrade istog, te se zahvalio Svjetskom bošnjačkom kongresu koji je prepoznao važnost ovog djela, Muftiji sandžačkom na nesebičnoj pomoći i podršci kako bi Enciklopedija bila odrađena na najvećem nivou te Izdavačkoj kući El-Kelimeh koja se pobrinla za luksuzno pakovanje i štampu djela.

Muftija Zukorlić: Naša šansa je u duhovnoj vertikali

Potom je muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić govorio o dugoročnom značaju podrške projektima poput Enciklopedije, podvlačeći da se na taj način stvara slobodna misleća elita, koja je ključ za očuvanje kulturne baštine jednog naroda i naroda uopće.

Muftija je kazao da se je, zavirivši u historiju i književnost, razočarao, jer je, znajući koliko Bošnjaci imaju talenata na tom polju, nije uspio naći niti jednog koji se uspio osloboditi dodvoravanja Beoradu i Zagrebu, i to u nevjerovatnoj mjeri. On je kazao da je ponosan da ovu Enciklopediju nije pala niti praška niti Beogradskog niti Zagrebačkog utjecaja.

Dalje, Muftija navodi da Bošnjaci iako nemaju državu, ekonomiju, vojsku i druge mehanizme moći ipak imaju šansu i da se uz pomoć nepresušne energije uspiju dignuti iz pepela.

„Narodi koji nemaju ekonomiju, vojsku, državu, političare, svakodnevno nestaju. Mi imamo državu Bosnu u invalidskim kolicima. Ekonomiju su nam razorili i vode je političari koji su poput lisica koje čuvaju kokoške. Tako da mi ništa od toga nemamo. Gledano, materijalno, logički, ekonomski, vojno – naše su šanse nikakve.

Gdje je naša šansa? U toj horizontali mi nemamo šanse, ali u vertikali koja nastaje, koja nas održava jeste ona duhovna linija u donosu naših srca, razuma i Uzvišenog stvoritelja. To je vertikala zbog koje smo večeras ovdje i koja nas održava“ – kazao je Muftija.

Muftija je kazao da u našem čovjeku koji živi u dijaspori žive dvije najjače energije, nostalgija za svojom zemljom i istinom, koje se trebaju udružiti.

„Nostalgija je jako osjećanje i jaka energija. Vama je sada stalo do vaše zemlje više nego dok ste u njoj živjeli. Ona je jedna od najjačeg energija kod čovjeka. Ali je najjača energija na svijetu nostalgija prema istini. Sav svjet, i istočni i zapadni, koji misli da je dostigao velike stupnjeve u vojno-političkoj moći, približava se hambisu propasti zbog jedne stvari: jer potcjenjuje nostalgiju običnog čovjeka prema istini.“ – kazao je Muftija i dodao da je dominacija neistine, licemjerja i hipokrizije toliko jaka da će čovjek morati ustati i boriti se protiv toga.

„Ovdje imamo dvije jake energije: nostalgija prema istini i domovini, koje idu istim pravcem. Te energije trebamo spojiti i nastaviti snažnije.“ – kazao je Muftija i zaključio da je naša nacionalna obaveza da budemo muslimani, ali i naša vjerska obaveza da budemo Bošnjaci.

Akademik Cerić: Moramo prepoznati trojicu – neznalicu, neprijatelja i izdajnika

Predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa, reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa ef. Cerić, na početku ukratko se osvrnuop na situaciju u Bosni, iako svjestan da su svi dobro upoznati sa njom putem elektronskih medija i društvenih mreža, ali je želio podvući da nakon dvadeset godina u formiranju vlasti Bošnjaci nemaju svog predstavnika u resoru Odbrane BiH, i podvukao da je to skandalozno.

„Ono što me najviše plaši kod nas jeste džahilijet – neznanje. A koji su to znakovi džahilijeta – neznanja, koje moramo prepoznati kod naših političara? Prvi od znakova neznanja jeste povjeravanje emaneta onome ko ne zna, drugi da ne zna ko mu je prijatelj a ko neprijatelj, i treći da ne može prepoznati ko je izdajnik i druženje sa njima. Zapamtite ove tri stvari.“ – kazao je akademik Cerić.

On je postavio pitanje u kakvom smo mi stanju kao narod, ako sve ove stvari koje nam se pred očima dešavaju, a mi ništa ne radimo. Navodeći primjer Muhameda Ebdu Abdullaha koji kada je predavao ključeve Granade, plakao je pred svojom majkom zbog svog poraza, i dobio odgovor od svoje majke: Nemoj plakat kao žena, za ono što si trebao braniti kao muškarac, akademik Cerić je kazao:

„Pitam se hoće li i ko će u nas Bošnjaka biti Ebu Abdullah. Nadam se da ako Bog da neće niko. Mi nećemo plakati kao žene, već ćemo našu državu braniti kao muškarci“ – kazao je Akademik.

Nakon skupa, akademik Cerić je proučio dovu.

Kako se bave ekološkim problemima, prepoznatljivost se, u toj mjeri, ne mijenja. Situacija nije alarmanta, već urgentna. Pozivaju, između ostalih, i Islamsku zajednicu u Srbiji da petkom, na hutbama, podučavaju vjernike kako da čuvaju ljepote I vrijednosti koje je Bog podario.

Greška je, kažu, što je ova stranka isključivo govorila o eko problemima pa ih je, narod dobrim dijelom doživio kao neke simpatične ljude koji ne mogu ništa da riješe. Naprotiv, u toku su kontakti I s Briselom, a već je ostvarena suradnja sa strankom Zelenih u Njemačkoj I Austriji.

Stoga, poručuju, krajnje je vrijeme da kvalitetniji uvjeti za život postanu najvažnija tema. Najavljuju I izlazak na predstojeće izbore.

Gradonačelniku I Gradskom vijeću upućen je zahtijev za uključenje institucije koje se bave ekologijom. Život, poručuju, ne može čekati izbore. Svakom ko hoće nešto učiniti za grad ali I čitavo ovo područje, treba pružiti šansu.

Prosječna penzija u Srbiji za sve kategorije i sve vrste prava je 23.159 dinara, najviše se isplaćuju u Beogradu, Nišu, Boru, a najniže primaju penzioneri Novog Pazara, Aleksinca i Požarevca, podaci su republičkog PIO fonda.

Prema istim podacima iz januara, prosječna penzija za starosne penzionere je 24.907, za invalidske 22.450, a za porodične 18.691 dinara.

Od ukupno 1.741.112 penzionera u Srbiji je najviše starosnih (60,7 odsto), porodičnih (20,8 odsto), a invalidskih je (18,5 odsto)

Prosječna penzija u Beogradu je oko 29.126 dinara,slijede Niš Bor i Kraljevo , dok je u Novom Pazaru taj prosjek  najniži I iznosi 16.568 dinara.

Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju predviđeno je da žene do 2032. Godine budu izjednačene po starosnoj granici sa muskarcima.
Nakon usvajanja najnovijih izmjena tog zakona, krajem prošle godine zabilježen je povećan broj zahtjeva za penzionisanje.

Penzioneri u Novom Pazaru nezadovoljni su ovim statističkim podacima ističu da je  za ovako teško stanje u Sandžaku odorna Vlada Srbije

Direktorka Dragana Kalinović rekla je ranije Tanjugu da je u cijeloj prošloj godini podijneto pola miliona zahtjeva, a samo u decembru prošle godine je u odnosu na isti mjesec 2013. u Filijali Beograd bilo 40 odsto više zahtijeva, a na nivou cijelog Fonda 25 odsto više.

Podsjetila je da su krajem prošle godine obrađeni svi neriješeni zahtjevi kojih je bilo 6.000 i njihov broj sveden na nivo mjesečnog priliva.

Švedska – Govoreći na skupu Bošnjacke nacionalne fondacije u švetskom gradu Malmeu muftija sanžački Muamer ef. Zukorlić osvrnuo se na krvoproliće među muslimanima na Bliskom istoku i pritom istakao:

“Ovo što se dešava u Siriji,Iraku i Jemenu ne tiče samo tih zemalja. Izazivanjem ovih sukoba steže se zlokobni obruč oko Meke i Medine. Naše svetinje su meta. Zabrinut sam za Meku i Medinu. Krajnje je vrijeme da se nosioci važnih odgovornosti u Islamskom umetu trgnu i počnu ponašati u skladu sa izazovima vremena i prostora”.