Narodna biblioteka “Dositej Obradović“ pokreće projekat koji nosi naziv „Dnevnik čitanja“, koji je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola. Ragovarali smo sa bibliotekarkom Eminom Selmanović, koja navodi da će ovaj projekat trajati do 10. Jula, te da će oni koji se odluče učestvovati odabrati po svom izboru knjigu koju će pročitati i  pisanim ili elektronskim putem voditi dnevnik o njoj.

Bibliotekarka Emina Selmanović ističe da će najbolji radovi biti odabrani nakon 10. Jula, te da će uslijediti i vrijedne nagrade za najbolje. Ovom prilikom ona je pozvala sve đake osnovnih i srednjih škola da se uključe u ovaj projekat.

Iako nastupa ljetnji raspust i obaveze sa školom prestaju, knjigu ne treba zapostaviti. Evo idealne prilike za sve đake da kroz edukativni dio dobiju i vrijedne nagrade.

H.Škrijelj

Danas je u maloj sali Centra za kulturu odžana IX  sjednica Skupštine Rožaje, sa početkom u 11.30 časova, na kojoj je prisustvovalo 29 odbornika . Sjednica je završena u 15 časova.

Ispred Bošnjačke demokratske zajednice odbornicima se obratio predsjednik te partije u Crnoj Gori, Hazbija Kalač. Kalač je tom prilikom ponudio model rješenja najvećeg problem Rožaja u ovom trenutku, problema isljeavanja,

Obraćanje Hazbije Kalaća prenosimo  u cijelosti:

Želim vas uvjeriti, kao i cijeli naš Bošnjački narod, i sve naše građane, da za problem, zbog kojeg smo se danas okupili na ovoj vanrednoj sjednici Skupštine, ima, ili, postoji rješenje, i mi smo danas dužni da ga ponudimo.

Prije svega, mi danas moramo što preciznije utvrditi o čemu se radi, koji je to problem sa kojim se suočavamo.

Uočena je, naime, pojava skoro masovnog odlaska naših sugrađana za Njemačku, i to sa cijelim svojim porodicama, s očiglednom namjerom da ostanu tamo na duži rok, koristeći se statusom političkog azila.

Prema podacima koje smo danas čuli od predstavnika LU, koje smo imali priliku čuti i iz istraživanja NVO sektora, iako se radi o različitim podacima, i u tom dijelu zabrinjavajućim razlikama, radi se o velikom broju iseljenih koji, nažalost, ima trend rasta.

Mi svjedočimo da u našem gradu ovih dana najčešće izgovorana riječ jeste “azil”. Mnogo puta u toku dana čujemo ovu, već famoznu riječ. Nedavno je i na jednoj od prethodnih Skupština pominjata riječ “azil”, da je Lokalna uprava na putu da riješi azil, ali za pse lutalice. Mi se eto brinemo o psima, kako da im obezbijedimo azil, a istovremeno se suočavamo sa problemom da nam se narod iseljava i ide u svijet, tražeći politički azil. A šta je to politički azil? Politički azil je pribježište, sklonište ljudi koji mogu da dokažu strah od političkog ili politički motivisanog progona u svojoj državi. Dakle mi danas konstatujemo da se naš narod iseljava, da ide uglavnom  na sjever Njemačke, da se pri tom prijavljuje koristeći pravo političkog azila. Prema međunarodnim propisima država koja prihvata izbjeglice ne mora da odobri azil, što ovaj poduhvat velikog broja naših sugrađana čini putem velike neizvjesnosti, gdje će u slučaju odbijanja i deportacije, ti ljudi postati još siromašniji i još mnogo politički ovisniji…

Glavni razlog koji se danas čuje za iseljavanje naših sugrađana je loše socio-ekonomsko stanje u našem gradu, jedna loša i obeshrabrujuća situacija zbog koje je stanovništvo izgubilo povjerenje i u državu i u lokalnu upravu. Svjedoci smo da se iseljavanje dešava i iz susjednih opština: Bijelog Polja, Berana, Plava i Gusinja, Petnjice. Ali smo također i svjedoci da se samo Bošnjaci iseljavaju. No, postavlja se pitanje, zašto je to tako i zašto se samo Bošnjaci iseljavaju, zašto samo Bošnjaci, ako i Srbi i Crnogorci dijele skoro iste životne uslove…? Pa, zašto se i oni ne iseljavaju?

Na ovo pitanje nema racionalnog odgovora, jer valjda loše socio-ekonomsko stanje ne može biti rezervisano samo za Bošnjake.  Ili se odgovor ove društvene enigme možda krije baš u tome! Ustvari, preciznije rečeno, odgovor da se narod iseljava iz socio-ekonomskih razloga je zapravo samo dio odgovora, jer je očigledno da su danas u Crnoj Gori samo Bošnjaci izloženi velikoj socio-ekonomskoj ali i političkoj nesigurnosti. Znači da mi danas konstatujemo postojanje selektivne primjene propisa, posebnosti u odnosu na iste pozitivne zakone, neku vrstu nacionalne segregacije prema Bošnjacima u Crnoj Gori.  Kako je to moguće ako smo koliko do juče uporno ponavljali da je Crna Gora regionalni primjer jednakosti svih njenih građana i naroda? I to smo slušali upravo od Bošnjaka koji se u svijetu ali i među svojima, predstavljaju legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Otkuda sad od jednom da iz takve harmonije, samo Bošnjaci žele da pobjegnu iz Crne Gore, tražeći utječište ili azil u nekoj od evropskih država, ponajviše u Njemačkoj?

Danas čujemo da je to loše socio-ekonomsko stanje rezultat dugogodišnje politike, ali smo svjedoci da su isti ovi koji danas konstatuju ovu činjenicu, koliko do juče hvalili tu istu politiku, govoreći da samo ona zaslužuje povjerenje građana, pa i povjerenje nas  Bošnjaka, i da nas ta politika, kao niti jedna druga, sigurno vodi u Evropu. Izgleda da nismo ni slutili da taj poziv  u Evropu za nas Bošnjake, podržavajuću tu i takvu politiku, znači iseljavanje, napuštanje svojeg kućnog praga, svoga naroda, i konačno banalizovanje evro-integracija, jer ispada da za nas to znači – fizički odlazak. Trebamo li danas stati i preispitati podršku toj i takvoj politici koju predvode političke partije DPS-SDP-BS?

Ako smo proces iseljavanja našeg naroda označili kao nepoželjan process, uzrokovan lošom politikom Vlade Crne Gore, i to lošom politikom u dužem vremenskom periodu, da konstatujemo da se naš narod iseljava, koristeći politički azil u zemljama zapadne Evrope, što znači da pred državnim organima zemalja u kojima traži pribježište, svjedoči da je politički progonjen, nije li logično da danas dovedemo u pitanje dugogodišnju podršku koju bošnjačka nacionalna elita daje upravo toj i takvoj politici, za koju već imamo na stotine svjedoka naših sunarodnika i sugrađana, da ih progoni, i da zbog te i takve politike moraju napustiti svoj kućni prag?

Mi koji sjedimo danas ovdje, na ovom pitanju vanredno sazvane Skupštine, nismo i ne bi smo smjeli biti predstavnici političkih ideologija, njihovi zarobljenici, već predstavnici ovog naroda koji nas je birao i izabrao, i ne smijemo se kao pijan plota držati čvrstih partijsko-ideoloških stega, jer ako tako budemo djelovali, bojim se da će se ova vanredna Skupština završiti jalovo a ovaj narod konačno ostati bez podrške. Mi danas moramo biti iskreni i priznati, da kao lokalna zajednica, u ovom momentu imamo suprostavljene političke interese sa interesima državnih vlasti, koji su kao takvi neodrživi. Jer, očigledno je da Vlada ovaj problem koji je izazvao sazivanje vanredne sjednice Skupštine Rožaja, ne smatra problemom, što smo se imali priliku uvjeriti u stavu premijera ali, što je za nas posebno problematično, i u stavu potpredsjednika Vlade, gdje su oboica izrekli stav da stanje nije alarmantno a to u prevodu znači da Vlada shodno tome nema nikakvu obavezu preuzimati vanredne mjere.

Pozivam vas da na temelju prikupljenih informacija sa terena, iz više izvora, na osnovu naših ličnih saznanja i onoga što svi u ovom gradu znamo, na osnovu nedvosmislenog interesa građana Rožaja, ova Skupština danas u zajedničkom saopćenju donese zaključke sljedeće sadržine:

1. Iseljavanje građana iz opštine Rožaje je zadobilo alarmantne dimenzije i, shodno tome, zahtijevamo hitan odgovor svih društveno odgovornih faktora, od opštine do Vlade.
2. Obavezuje se lokalna uprava da sa Predsjednikom opštine na čelu, preuzme sve neophodne mjere u cilju sprečavanja daljeg iseljavanja građana.
3. Obavezuje se Predsjenik opštine da ovoj Skupštini najhitnije, a u roku od sedam do deset dana, kada će se zakazati i nova vanredna Skupština, predloži set mjera kojima se daje direktna podrška osnivanja novih preduzeća i stimulisanja biznisa, u tom cilju i odluke o dodatnim mjerama podrške postojećim preduzećima i preduzetnicima koji zapošljavaju nove radnike, i da u tom smislu pripremi prijedlog rebalansa Budžeta.
4. Pozivamo Vladu Crne Gore da hitno sazove vanrednu sjednicu Vlade i da po skraćenoj proceduri donese Odluku o hitnim mjerama za suzbijanje ili ublažavanje uzroka iseljavanja građana Rožaja i drugih opština u sjevreno-sandžačkom regionu Crne Gore.
5. Pozivamo Vladu Crne Gore da u cilju konkretnog i hitnog djelovanja, eliminisanja ili ublažavanja uzroka iseljavanja stanovništva Rožaja kao i drugih opština u sjeverno-sandžačkom regionu, formira Fond za direktnu socijalnu podršku građanima opština iz kojih se stanovništvo iseljava, sa direktno namijenjenim sredstvima za pojedine opštine, shodno utvrđenom obimu iseljavanja.
6. Pozivamo Vladu da najhitnije, a najdalje do kraja juna, krene u bar jedan kapitalni investicioni projekat koji bi ulio nadu građanima da Vlada želi brži ekonomski razvoj Rožaja i regiona, i da se ne slaže sa pojavom iseljavanja građana. U tom smislu, predlažemo da po hitnoj proceduri Vlada donese plan, opredijeli neophodna finansijska sredstva i krene u realizaciju kapitalnih investicija a prema prijedlogu i u saradnji sa lokalnom upravom opštine Rožaje.
7. Pozivamo Vladu Crne Gore da hitno poduzme radnje na formiranju prekogranične regije Sandžak i to uz primjenu poznatih evropskih modela i standarda, uvažavajući ekonomske razvojne prioritete sjevernog regiona, šire interese regionalnog povezivanja, sa posebnim aspektom na aktuelni problem poljuljanog povjerenja građana ovog regiona i posljedičnim aktuelnim iseljavanjem.

U prepunoj sali Rožajskog Centra za kulturu u utorak veče održana je promocija zbirke pjesama pod nazivom “Žad” autorice Mirsade Bibić Šabotić. O knjizi su govorili prof. dr Draško Došljak, te profesori književnosti Menduha Murić i Ismet Mujević, koji je ujedno bio i medijator ove predivne večeri.

U svojoj recenziji prof Mujević između ostalog ističe: “Žad” koji sam ja shvatio, simbolizuje ljepotu i prokletstvo tajne života;pjesnikinja poput Alhemičara uzdiše do Božanske ljepote, temeljne vrijednosti ljudskog bitisanja, tako da pjesnikinjinu ideju o ovom jedinstvenom kamenu, odnosno njegovoj poetizaciji, možemo shvatiti kao metaforu univerzalnosti i spoj onoga sto čini vječitu sponu izmedju Boga i Čovjeka, istakao je Mujević.

Zahvaljujući se prisutnim, autorica Mirsada Šabotić istakla je da je jako ponosna na svoj prvijenac što se poezije tiče, uz to, veliku zahvalnost duguje svojoj porodici kao i velikom humanisti iz Rožaja, koji živi i radi u Luxemburgu, gospodinu Rafetu Kajeviću koji je uz Fond za manjine pomogao da ovo djelo ugleda svjetlost dana.

Potom, autorica je pročitala i pjesmu “Dijaspora” posvećenu svim pečalbarima iz našeg grada i šire, dok je sa pjesmom o rahmetli Ramizu Biteviji-Čampu, prepunu salu dovela do suza.

Profesorica Šabotić je omiljena među svojim učenicima u gimnaziji “30. Septembar” pa su joj u to ime uručili buket cvijeća. Veče su uljepsali kazivanjem poezije, Mirza Luboder, te mlada muzička zvijezda iz Rožaja, Edis Agić.

Ferid Kujević

Na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru danas je održan jednodnevni seminar na temu „Efikasno disciplinovanje, pristupi i tehnike“

Seminar pohadjaju vaspitači i medicinske sestre koje rade u predškolskim ustanovama

Organizatori i predavači bili su psiholozi BiljanaMihajlović i Andrijana Vlajčić

A.Šabotić

Treća redovna sjednica komisije za obrazovanje Viječničkog kluba “Za Bošnjake Sandžak i Muftiju“ održana je jučer (22.05.2015.god) na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Na sjednici su analizirani zadaci ove komisije kad je u pitanju obrazovanje Bošnjaka kako u Sandžaku tako i u regionu.

Predsjednik ove komisije Mustafa Fetić  naglašava da poseban akcenat stavljen na uvođenje nastave na bosanskom jeziku, i  da svi udžbenici trebaju biti urađeni stručno i kvalitetno, a ova komisija aktivno učestvuje u procesu  uvođenja nastave na bosanskom jeziku.

“Želim da istaknem da Internacionalni univerzitet i Lista “Za Bošnjake Sandžak i Muftiju“ ima kapaciteta da aktivno učestvuje i dadne konstruktivan doprinos kada je u pitanju ovaj proces.“ – Istakao je Fetić

Sjednici su prisustvovali timovi koji su radili analizu udžbenika za predškolsko, osnovno, srednje i visoko školsko obrazovanje, koji su podnijeli izvještaje o stanju obrazovanja na Bosanskom jeziku

Šef Viječničkog kluba “Za Bošnjake Sandžak i Muftiju“ dr. Jahja Fehratović ističe da da budžet Bošnjačkog nacionalnog vijeća je tako koncipiran da se skoro 20 000 000 miliona ide na plate, ugostiteljske račune i reprezentacije,  a da samo 1 500 000 dinara ide za obrazovanje, što je po riječima Fehratovića minorna suma.

“Mi ćemo bez obzira na sve poteškoće nastojati da damo maksimalan doprilnos kada je u pitanju obrazovanje na bosanskom jeziku“

Fehratović je ovom prilikom pozvao sve Bošnjake da upišu  djecu da pohađaju nastavu na Bosanskom jeziku.

Osvrnuo se i na monopol koji  vlada kad je u pitanju izrada udžbenika, pa je tako naprimjer, po njihovim riječima,  jedna izdavačka kuća izdala najveći broj udžbenika, što ni u nije dobro .

Vijećnici su se složili da  sada kada su u izradi novi udžbenici je važno da se povede računa, da ne bude monopola u izdavačkoj djelatnosti već da se i ostali izdavači uključe u ovaj proces.

A. Šabotić