Semra Kurtanović iz Novog Pazara, jedino je dijete na prostoru Sandžaka koje boluje buluznu epidermalizu.

Bulozna Epidermoliza je skupina bolesti koje karakterizira jaka osjetljivost kože, a kod nekih osoba i sluznice te se mogu pojaviti mjehuri i rane.

Koža osobe koja boluje od ove bolesti nalik je leptirovim krilima, pa se često za ovakvu djecu kaže “Djeca leptiri”,  što znači da su osjetljiva na svaki pa i najmanji pritisak, trljanje i dodir nakon čega se mogu javiti bolne rane koje nalikuju opeklinama koje se znaju pojaviti i spontano.

U slučajevima stvaranja ožiljaka dolazi do sraštavanja, najčešće prstiju na rukama i nogama, te slabije pokretljivosti pojedinih zglobova. Često prsti na rukama potpuno srastu te šake izgledaju poput rukavica bez prstiju. Hod je jako otežan tako da brojni bolesnici trebaju invalidska kolica.

Ovakva djeca zahtjevaju poseban tretman, brigu I higijenu. Semrini roditelji se već dvanaest godina bori sa ovom teškom bolešću koja zahtjeva ogromna novčana sredstva. Za previjanje rana koriste se posebne gaze koje koještaju namanje 200 eura I koje ne mogu biti u upotrebi više od dva dana, a koje se uvoze iz inostranstva. Posebne kreme koje se takođe teško nalaze na našem tržištu I koje su takođe jako skupe.

Svaki dan donosi nove rane I nove problem, jer ova bolest zahvata I unutarnji dio tijela, stvaranja suženja jednjaka s otežanim gutanjem hrane pa čak i tekućine, ili težeg otvaranja usta. Hranjenje je, osim navedenog, otežano i zbog ranica u ustima, te lošeg kvaliteta  zuba, te ovakva djeca zahtjevaju I posebnu hranu.

Semrinim roditeljima, novčana pomoć je jako potrebna, bolest nema lijeka, ali zahtjeva liječenje. Ova skromna porodica nije željela govoriti pred kamere, jer težinu svoje borbe nisu mogli riječima opisati. Za Semru im je potrebno sve jer nega koju dobijaju od države nije dovoljna ni za njene pelene I posebnu hranu, a rane se svakodnevno pojavljuju.

Semra je mentalno zdrava I razdragana djevojčica koja stalno trpi bol svog tijela. Ova bolest zahtjeva redovno previjanje u Beogradu jer Novopazarska bolnica nema sručnjaka za ovu vrsu bolesti. Posjeta Beogradu je sve ređa zbog nedostatka novčanih sredstava, a ulogu dežurnog ljekara preuzela je njena majka Enisa, koja kaže da je Semra 13.dijete koje se rodilo u Srbiji sa ovom bolešću.

Zbog stalno prisutnih rana česta je i pojava infekcija, ne samo kože već  i drugih organskih sustava, uzrokovanih različitim bakterijama.

Bulozna epidermoliza nije zarazna i ne može se dobiti u kontaktu sa obolelom osobom. Ona se isključivo nasleđuje od roditelja i ne postoji ni jedna aktivnost u kojoj osoba oboljele od Bulozne Epidermolize  predstavljaju  opasnost po druge ljude.

Pomoć za ublaženje Semrinih bolova ne zavisi samo od njenih roditelja I ljekara, već od sviju nas, ljudi dobre volje.

Novac za jako skupa medicinska sredstva potreban je ovoj porodice, te ukoliko ste u mogućnosti da pomognete Semri učinite to uplatom na žiro račun AIK Banke  na ime Enise Kurtanović

105-0000404204911-47

ili na broj telefona 020/312-343

BUDIMO HUMANI-POMOZIMO!

N.Rebronja

Muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić gostovao je 26.08.2015. godine na N1 televiziji u jutarnjoj emisiji  “Novi dan”. Komentirajući razne teme, Muftija je govorio o položaju Bošnjaka u Srbiji, bosanskom jeziku i njegovoj negaciji, ali i o problemima muslimana u svijetu.

Muftija je rekao da su Bošnjaci nezaštićen narod na Balkanu, jer nemaju matičnu državu koja bi ih štitila.

„Svi narodi imaju svoje države koje ih štite. Bošnjaci nemaju. Imaju Bosnu koja je u invalidskim kolicima. Tako da Bošnjaci sa svim iskustvima i genocidima koje su preživjeli su senzibilniji i država treba ozbiljno rješavati to pitanje.“

Komentirajući aktuelnu situaciju u Sandžaku, Muftija je rekao da trenutno vlada stanje zamrznutih problema. Malo je bolje u odnosu na prethodnu vlast jer nema direktnih udara, ali ima naslijeđenih problema koji se moraju rješavati.

„Razbijanje Islamske zajednice je dovelo do nedostatka vertikale odgovornosti u Islamskoj zajednici. Tada su sa Koštunicom pokušali napraviti srpsku Islamsku zajednicu. Beograd ne odustaje od tog koncepta, iako ova vlast tvrdi da je za rješavanje problema. Ne mogu se pomiriti sa time da imamo zamrznute probleme. Oni se moraju rješavati ako država hoće stabilnost.“

Muftija je istakao da su svi problemi u Sandžaku, pa i problem cijepanja Islamske zajednice, došli od politike. Govoreći o medijskom mraku u Sandžaku, za koji su pisani mediji prozivali baš Muftiju, i nedavnoj aukciji Regionalne televizije, istakao je:

„Taj koji kontrolira medije on lansira tu priču o medijskom mraku. Sama činjenica da su televiziju kupili tajkuni Rasima Ljajića pokazuje ko je upravo odgovoran za medijski mrak u Sandžaku.“

Brojnost političkih partija u Sandžaku Muftija sandžački ne vidi kao problem, već kaže da im se treba pružiti ista prilika za djelovanje.

Na temu negacije bosanskog jezika od strane Srpske akademije nauka i umjetnosti rekao je da lingvistiku treba ostaviti onima koji je poznaju da oni procijene, ali to je postalo sada i  političko pitanje, tako da imamo i akademike iz SANU koji smatraju da je moguće druge negirati.

O položaju i budućnosti Bošnjaka Muftija kaže da nije zadovoljavajući jer postoji raskorak između onoga što Ustav garantira i onoga što drugi negiraju.

„Nema sumnje da Bošnjaci moraju činiti sve što je do njih i biti strpljivi. Ja pozivam sve nivoe vlasti da poštuju svoj Ustav. Položaj je veoma loš i o tome govore negacije, naslijeđeni problemi, kao i problemi infrastrukture koji su veoma izraženi u Sandžaku. Srbiji treba hrabar iskorak i želim da vjerujem da je platforma premijera Vučića u tom smjeru i nadam se da te najave neće propasti, ali nimalo neće biti lako. Iako je Đinđić imao našu ispruženu ruku, imat će je i Vučić jer je dijalog osnovni uslov za stabilnost“ – dodao je muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić.

Govoreći o Bliskom istoku, Muftija je naglasio da je nasilje tamo odnijelo veliki broj žrtava i to se ne može mirno promatrati. Ono što je dovelo do toga i formiranja raznih organizacija jeste frustracija i manipulacija. To je plodno tlo gdje se vrše regrutacije u ime islama.

Kada ne dopustite umjerenim muslimanima da upražnjavaju svoju vjeru onda otvarate prostor ekstremnim da to čine. To smo mi osjetili na svojoj koži u Sandžaku. Ne možemo se baviti samo posljedicama, moramo ići i ka uzroku. Pitanje je kako i zašto to neko dozvoljava da se dešava.

Svi gledaju na islam kroz ISIS i sve što uradi jedan musliman prišije se vjeri. Kada se pojavio pojam Islamska država signal je bio da se radi o nekoj ujdurmi i da se na taj način ukalja islam. Ali problem je i u tome što se djela pojedinaca prišivaju vjeri.

Amela Salković

Predsjednik Mešihata muftija Mevlud ef. Dudić za Telemaster kaže da ima puno poštovanje prema Vladi Srbije i građanima svih vjeroispovesti zato što svakodnevno pokazuju humanost prema imigrantima.

“Zaista me čini srećnim i ponosnim to što je Srbija u odnosu na mnoge druge države, bilo da su evropske ili neke druge, pokazala ispit zrelosti prema onima kojim je naša pomoć neophodna i potrebna. Ono što se danas dešava sa izbjeglicama iz Arapskog svijeta možda se jednog dana može deseti nekome od nas, a kada god činite dobro drugima dobrim će vam se vratiti” kaže muftija Dudić.

Aktivisti Mešihata IZ u Srbiji svakodnevno pomažu imigrantima kako u vidu humanitarne pomoći tako i u razgovorima sa državnim vrhom.

“Ja sam danas u Vladi Republike Srbije razgovarao sa ministrom pravde gosp.Selakovićem  o izbjegličkoj krizi i tom prilikom mu saopštio da se Mešihat IZ stavlja na raspolaganje institucijama koje su zadužene za brigu o izbjeglicama kako bismo zajedno pomogli tim ljudima” – rekao je predsjednik Mešihata.

Podsjećamo Mešihat IZ u Srbiji je u saradnji sa CHR Hajrat i MOK ove sjedmice dva puta vršio podjelu pomoći migranima u Beogradu.

Muslimanski Omladinski Klub MOK je 23. 08. 2015. realizirao još jednu veliku humanu akciju za izbjeglice iz islamskih zemalja koje se trenutno nalaze u veoma lošim uslovima u Beogradu pod vedrim nebom.

Članovi MOK-a su podijelili namirnice i osnovne potrebne stvari u vrijednosti od 2500 evra.

Donatori ove akcije su bili naši vrijedni džematlije iz Sandžaka.

Neka Allah ukabuli vakifima a našoj braći izbjeglicama dade čim prije izlaz iz ove jako teške situacije.

BNV je povodom obilježavanja 98 godina od održavanja Sjeničke konferencije i dodjele bošnjačke nacionalne nagrade “Plaketa Bošnjačkog nacionalnog vijeća”, održalo svečanu sjednicu u Sjenici.

Plaketa BNV-a dodjeljena je prof. dr. Mustafi Kahramanyolu zbog izuzetnog doprinosa u zaštiti i unapređenju položaja i ostvarivanja prava i sloboda Bošnjaka Sandžaka.

BNV je usvojilo odluku kojom se 2017. godina proglašava godinom “Sjeničke konferencije” u čast 100-te godišnjice od održavanja Sjeničke konferencije.

Vijeće je također donijelo odluku da se dani od 25. do 27. oktobra proglase “Danima samoopredjeljenja” u čast referenduma o autonomiji Sandžaka održanog od 25. do 27. oktobra 1991. godine.

BNV je obavezalo Izvršni odbor Vijeća da preduzme sve potrebne radnje u cilju izrade plana i programa obilježavanja “Dana samoopredjeljenja” i da plan i program nakon usvajanja od strane nadležnih organa Vijeća i sprovede.