Trenutak historije za BANU obilježen u svečanoj sali Univerziteta u Sarejevu, promoviran prvi broj Glasnika krovne institucije Bošnjaka, koji sadrži radove članova BANU.
Promociji je prisustvovao veliki broj Bošnjaka iz Bosne, Sandžaka i dijaspore. Na promociji su govorili predstavnici Akademije na čelu sa predsjednikom akademikom Muhamedom Filipovićem, koji je istakao da je ovo jedinstven i bitan događaj od historijskog značaja za Bošnjake.
“Dame i gospodo, prisustvujete događaju koji se nikada neće ponoviti”, kazao je u svom obraćanju akademik Filipović, dodajući da je glasnik ” Prvi značajni rad i svjedok naše duhovne produkcije”.
Jezik je jedan od najbitnijih postulata opstanka Bošnjaka, bez jezika nema Bošnjaka, kazala je akademik Hasnija Muratagić-Tuna, koja je govorila o jezičkoj problematici u časopisu. “Ovaj glasnik doživljavam kao snagu I svjesnost da brinemo o sebi”, istakla je akademik gospodja Muratagic-Tuna.
Glavni problem u Bošnjaka ona je pronašla u svijesti.
“Živimo u zajednici koja ima jezik, historiju I tradiciju, ali nema svijest. Kako to da jezik nije dostigao određeni nivo svijesti? Morali bi smo poraditi na svijesti o jeziku kao sav civilizirani narod.”
Govoreci dalje o tekstovima Glasnika, ona kaže da razumije da se danas malo čita, ali da svi tekstovi Glasnika rješavaju određene probleme Bošnjaka.
“Znam da živimo u uvjetima kada se malo čita, ali morate znati da ni jedan rad u ovom Glasniku ne izaziva bilo kakav problem, već ih rješava” završava akademik Muratbegović-Tuna.
Najzaslužniji za likovno-grafički izgled Glasnika, njegov urednik i kreator akademik Mehmed Akšamija u svom izlaganju ističe značaj umjetnosti kroz historiju Bošnjaka. Na promociji je izmedju ostalog naglasio da umjetnost ima neraskidivu vezu sa tradicijom Bošnjaka.
Historijske teme Glasnika prezentirao je akademik Ismail Čekić, uzimajući u obzir historijske činjenice akedemik Čekić se fokusirao na temu genocida.
“Ideologija i politika s jedne, i praksa s druge strane, označavaju termine agresija I genocidm Manjine se uvijek posmatraju kao ‘jež u stomaku većine’ “, istice akademik Čekić.
Akademik kaže da se genocid moze posmatrati s različitih strana, obzirom da se radi o drušveno, najsloženijoj pojavi koja karakteriše planiranje, pripremanje, koordinaciju, neposredno učestvovanje i organiziranje, karakteriše genocide nad Bošnjacima. Genocid se može posmatrati i kao empiriska pojava, koja zaslužuje empiriska istraživanja. Bez sumnje, ističe Čekić, Bošnjaci svoju historiju moraju dobro poznavati.
Na promociji Glasnika o filozofiji i društvenim naukama u radovima, govorio je i akademik Enver Halilović, koji je Glasnik nazvao pravim bogatstvom.
“Iako su tekstovi pisani bošnjačkom filozofijom oni su razumljivi i predstavljaju manifestacija duha Bošnjaka.”
Pripovedajuci o bošnjackoj filozofiji, akademik naglačava da se takva filozofija uzima kao bit. “Svaki tekst, vlasnika nosi kao svoju nutrinu. Ovaj časopis je dobra ilustracija stanja Bošnjaka”, završava akademik Halilović.
Promociji je prisustvovao i Generalni sekretar BANU akademik Muamer Zukorlić, koji je kazao da je ovo nesumnjivo veliki dan za Bošnjake i za bošnjačku elitu, te da svaki Bošnjak svakodnevno treba učiniti bar nešto za sebe i svoj narod.
Zukorlić je istakao da su u prvom broju Glasnika BANU objavljeni radovi članova Akademije, a već u drugom broju vrata su otvorena svima.
Promocija prvog broja Glasnika BANU-a ispraćena je velikim aplauzom i zadovoljstvom prisutnih. Uz posluženje i razgovor, prisutni su nastavili druženje i razmijenili utiske sa članovima Akademije. Ovo veče zauzeće posebno mjesto u historiji Bošnjaka.
