Veća količina crvene tečnosti, najvjerovatnije krvi iz loklanih klanica, gotovo svakodnevno se izliva u novopazarsku rijeku Rašku.
Mjesto na kojem se ova tečnost uliva u rijeku jeste industrijska zona.
Mještani ovog dijela grada se osjećaju najugroženijima i od nadlježnih organa traže da se ovoj pojavi stane na kraj.
Postavlja se pitanje da li će se nebriga loklanih vlasti nastaviti jer krajnje je vrijeme da se preduzmu mjere zaštite kako rijeke više ne bi bile deponije raznog smeća.
Otvaranjem spomen obilježjaza i spuštanjem cvijeća u rijeku Lim obilježeno je 23 godine od otmice i ubistva 16 Bošnjaka, koji su na današnji dan prije više od dvije decenije krenuli na posljednje putovanje autobusom koji je saobraćao na relaciji Rudo – Priboj.
Autobus je zaustavljen u selu Mioče u BiH, na putu za Priboj u Srbiji, kuda je redovno saobraćao, a iz vozila su izvedeni samo Bošnjaci, 15 muškaraca i jedna žena.
Predsjednik opštine Priboj, koja je finansirala izgradnju spomenika, Lazar Rvović istakao da “sve žrtve trebaju dobiti isti značaj i zahvalio se Islamskoj zajednici bez koje današnje spomen obilježje ne bi izgledalo kako izgleda”. Spomenik, prema riječima predsjednik općine Priboj, biće za razliku od drugih na Balkanu onaj koji spaja narode uz nadu da se zločin nikome nikad ne ponovi.
Prema rječima najviših predstavnika IZ u Srbiji, predjsednik mešihata dr. Dudića i muftija Sandžakog Zurkolića nikad se više ne smije desiti da zlo nadvlada dobro borba se nastavlja kako bi država Srbije priznala zločin a jedino tako stradali mogu dobiti status civilnih žrtava rata.
Muftija sandžački Muamer ef. Zukorlić je pohvalio učešće lokalne uprave u izgradnji spomenika kao i pozitivne poruke koje su upučene od strane predsjednika općine, ali je uputio oštar protest što najveći predstavnci države nisu danas sa nama jer je ovo državno pitanje.
Predjsednik Mešihata dr. Mevlud ef. Dudić je kazao da je ovo dan kada je 17 puta ubijeno čovječanstvo. Pohvalio saradnju sa općinom na čelu sa Rvovićem. Govor je završio rijećima poslanika Muhameda a.s., najbolji među vama je onaj koji najviše koristi ljudima a najgori je onaj koji najviše šteti ljudima.
Potom je na mostu kod stanice u Sjeverinu na mostu simbolično u rijeku lim bačeno 17 cvjetova kojim se simbolizira 17 otetih i ubijenih Bošnjaka.
Prisutnima su se obratili i direktorica Fonda za humanitarno pravo Sanda Orlović, predsjednik organizacionog odbora Omer Hodžić kao i glavni imam Medžlisa Priboj Harun Eminagić.
Obiljževanju godišnjice prisustovale su i delgacije BKZ-a i BDZ-a.
Podjsećamo, 22. oktobra 1992. godine u ranim jutarnjim satima, iz radničkog autobusa na liniji Sjeverin – Priboj u mjestu Mioče, izvedeno je 16 radnika Bošnjaka, koji su putovali na posao u Priboj. Otmicu su izvršila lica u uniformama sa srpskim obilježjima. Oteti su istoga dana odvedeni u Višegrad, na teritoriju BIH, gdje su na obali Drine mučeni i ubijeni, a potom bačeni u Drinu.
Za ovaj monstruozni zločin osuđeno je samo četvoro direktnih izvršilaca, dok istraga o očiglednoj umiješanosti i ulozi državnih organa u pripremi, organizaciji i izvršenju ovog zločina do sada nije pokrenuta.
Niko se, zasigurno, poput ovog područja ne može pohvaliti boljim kvalitetom mlijeka i mliječnih proizvoda. Ipak, na poboljšanju treba raditi. Uspostavljanjem standarda, povećat će se i izvoz.
Inovacija u obradi mlijeka. Tradicionalne proizvode- sir i kajmak, treba pretvoriti u moderan industrijski proizvod s nižim troškovima proizvodnje. Takozvana transformacija ”kajmaka” prilagođena je zahtjevima modernog tržišta.
Bez postizanja standarda nema ni izvoza u Evropsku Uniju. Uređajem za proizvodnju, konkretno kajmaka, dobija se ujednačen kvalitet koji bi mogao na tržište!
Neophodno je prvenstveno organizirati radionice gdje bi sudjelovala I domaćinstva I mljekari. Prozivodnju mlijeka treba pospješiti a članice klastera upoznati s inovacijama u proizvodnji kako bi se povećala konkurentnost i snizili troškovi poslovanja.
Dva brata, Senad i Sait Koničanin uz pomoć svoje majke, hadžinice Zekije, još prije 12 godina odlučili su da budu prvi koji će otvoriti restoran u kojem će biti zastupljen halal princip, bez alkohola. Restoran koji nosi ime SAZ, danas je glavno mjesto u gradu za organiziranje svih vrsta veselja, a porodica Koničanin nikada nije odustala od halal načina usluge i poslovanja. Nakon 12 godina, restoran SAZ će postati prvi ugostiteljski objekat u gradu koji će dobiti halal sertifikat. Senad Koničanin, kao pravi domaćin, na početku nam je govorio otkud ideja i kako je sve to počelo.
Senad ističe da je halal sertifikat pečat njihovog halal poslovanja. On je najavio da će od ove godine svi građani moći da uživaju u ambijentu i hrani restorana SAZ i na Kopaoniku.
Halal sertifikat je ono što Senad preporučuje svima, jer je, kako kaže, sve više Arapa i Turaka koji nas posjećuju i zahtjevaju da ishrana bude halal. Postoje određeni seminari i predavanja koja su, kako navodi Senad, lahki da se pređu, te da bi svaki objekat trebao imati halal sertifikat.
Ljubav prema djelatnosti kojom se bavi hadži Senad ne umije sakriti, pa je čak skoro cijeli interijer sam osmislio. Imali smo prilike uvjeriti se i da je pravi domaćin sofrom koja nas je dočekala. Najvažnije mu je, kaže, da gosti budu zadovoljni, te da je sve na halal način obavljeno.
Biblioteka „Dositej Obradović“ raspisuje konkurs pod nazivom „Priča iz mog zavičaja“. Pravo na konkursu imaju svi novopazarci.
Rok za dostavljanje priča je 28 oktobar ove godine, a tačan datum proglašenja pobjednika još uvijek nije poznat. Najbolji na ovom konkursu biće nagrađeni posebnom novčanom nagradom.
