Naslovnica Blog Stranica 174

CHR „Hajrat“ nastavlja svoje aktivnosti podjele ogrijeva

0

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ u ovim hladnim zimskim danima nastavlja svoje kontinuirane aktivnosti pružanja pomoći najugroženijim porodicama.

Prethodnih dana realizirana je podjela ogrjeva za najmuftačnije porodice u Pljevljima, s ciljem da im se olakšaju hladni dani koji su nastupili.

„Kao svih godina do sada CHR „Hajrat“ vrši podjelu ogrijeva najugroženijim porodicama u Sandžaku. Danas se nalazimo u Pljevljima, nekadašnjoj Taslidži. CHR „Hajrat“ u saradnji sa Medžlisom IZ-e u Pljevljima, vrši podjelu ogrijeva onima koji su u potrebi. Želim da se zahvalim svim donatorima, moleži Allaha da im uveća nafaku”, naglasio je Kenan Delić

Ova akcija predstavlja još jedan dokaz predanosti „Hajrat“-a da bude uz ljude u trenucima kada je podrška najvažnija.

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ se zahvaljuje svim donatorima i dobrim ljudima koji svojim prilozima omogućavaju da dobra djela ne prestaju. Naglašavaju da nastavljaju zajedničku misiju pomoći, solidarnosti i brige za one kojima je to najpotrebnije.

Završna izložba “Arhitektura po tvojoj mjeri”: Kreativnost, identitet i kulturno naslijeđe

0

Na Fakultetu za islamske studija održana je svečana završnica serijala „Arhitektura po tvojoj mjeri“, programa koji je tokom prethodnih šest mjeseci okupio mlade arhitektice iz Novog Pazara i cijelog Sandžaka.

Cilj serijala bio je pružiti prostor za razmjenu iskustava, učenje i jačanje identiteta kroz arhitekturu, ali i podstaći kreativnost i profesionalni razvoj mladih žena u ovoj oblasti.

Organizatorke projekta, arhitektice Ilda Koca Baltić i Džemila Eminović, istakle su da je ovakav vid edukacije važan ne samo za stručni napredak, već i za afirmaciju mladih snaga koje oblikuju budućnost našeg grada i regiona.

„Večeras smo se okupili na ovoj svečanoj izložbi da bismo podržali naše polaznice programa ‘Arhitektura po tvojoj mjeri’, nakon šestomjesečnog programa koji je sadržao pet pažljivo osmišljenih radionica, od kojih su se četiri bavile pitanjima identiteta, kulturnog naslijeđa, zaštite spomenika, revitalizacije i pronalaska ličnog arhitektonskog puta. Sada smo već u fazi kada prikazujemo finalne projekte osmišljene na petoj i šestoj radionici, a koji prezentuju ne samo rendere, tehničke crteže i sve ono što čini puku arhitekturu, već i prenose dublje vrijednosti i identitet svih naših polaznica i njihov glas. Jako je važno da se čuje glas svake od njih, jer zapravo one reprezentuju glas žena u arhitekturi, koji je najčešće bio zanemarivan sve ovo vrijeme, zato što se arhitektura i graditeljstvo uopšteno smatralo muškom profesijom. Cilj je postignut, rezultatima smo zadovoljne, posebno zbog toga što su one unijele u sve ovo i svoje emocije, te svoje unutrašnje vrijednosti. Nisu se samo bavile tehničkim crtežima, već su prenijele dio sebe, a to je najvažnije“, naglasila je arhitektica Ilda Koca Baltić.

„Malo je reći da smo zadovoljne. Nismo očekivale toliku zainteresiranost omladine, ali dočekao nas je jedan lijep ambijent za vrijeme radionica, ali i rezultat na samom kraju. Meni je zaista veliko zadovoljstvo što mogu našu omladinu ovdje da vidim, okupljenu oko istog cilja, a to jeste vrednovanje onoga što oblikuje našu zajednicu i naš svakodnevni život, kao i vrednovanje kulture življenja kod nas, a o tome smo puno govorili. Zaštita kulturnog naslijeđa, oživljavanje ljubavi prema arhitekturi u vremenu kada je studiranje arhitekture bilo onemogućeno. Nadam se da su se učesnice okoristile, da nisu samo ponijele znanje, već i jedno lijepo iskustvo i nova poznanstva“, istakla je arhitektica Džemila Eminović.

U okviru završnice organizirana je i izložba radova, gdje su učesnice predstavile projekte nastale tokom radionica, a koje su rezultat njihovog znanja, ličnog senzibiliteta i promišljanja o arhitektonskom identitetu Sandžaka.

„Imale smo priliku da čujemo i dublje analiziramo neke probleme u arhitekturi, kao što su osnovne vrijednosti koje mi treba da prepoznamo i identifikujemo u nama samima, na ličnom, ali i profesionalnom nivou, kao i kako da svoj lični identitet i te vrijednosti povežemo sa našom ulogom arhitekte u stvaralaštvu. Mislim da ovakvi programi treba da budu češći u našem gradu, baš zbog te međusobne povezanosti kolega i međusobne podrške“, kazala je Erna Mujagić, studentica arhitekture.

„U svom istraživanju arhitekture, a koje se tiče ove radionice, ja sam se oslonila na japansku tradicionalnu arhitekturu. Pronašla sam inspiraciju u njima, zato što podsjećaju na nas Bošnjake. Sam taj način jela koji se obavlja oko stola koji je nizak i podsjeća na naše sofre oko kojih smo se okupljali ranije, razmjenjivali različite priče, družili se sa porodicom i prijateljima. Mislim da je upravo ta sličnost to što je mene podstaklo da svoj poster i svoj rad posvetim njima. Mislim da ovakav vid radionica jeste nešto što je itekako potrebno nama mladima, pogotovo studentima koji se tek razvijaju i pronalaze. Na ovakvim radionicama razmjenjujemo iskustva, unapređujemo se, stičemo nova prijateljstva. Mislim da bi bilo lijepo da ih bude još više u budućem periodu“, istakla je Ilma Rašljanin, studentica arhitekture.

Među gostima bio je i dekan Fakulteta islamskih studija, koji je ustupio prostor za radionice. Obraćajući se prisutnima istakao je važnost ovakvih inicijativa, naglašavajući da je ova radionica značajan korak u promociji obrazovanja, kulture i uloge žene u arhitekturi.

“Ovaj projekat je itekako bitan i arhitektura sama po sebi u islamu ima posebno mjesto, zato se nisam uopšte dvoumio kada ste tražili da budemo dio svega ovoga i da vam ustupimo prostor. Arhitektura u islamu ne predstavlja samo objekat koji nema dušu, često od arhitekte čujete da svako ko radi neki projekat, ostavi dio sebe u tom projektu. Islam itekako gleda na tu arhitekturu i mi Bošnjaci smo, hvala Bogu, svjesni šta arhitektura predstavlja, da je ona dio nas i da te će te zgrade svjedočiti da smo mi bili, postojali i bit će garancija našeg postojanja za generacije koje dolaze”, naglasio je dr. Enver Omerović

Organizatorke poručuju da će ovakve inicijative i ubuduće biti prostor podrške mladim arhitektonskim talentima, dok učesnice dodaju da im je ovaj program pružio dodatnu motivaciju i samopouzdanje za buduće profesionalne izazove.

Završnica serijala „Arhitektura po tvojoj mjeri“ nije samo bila prilika da se mlade arhitektice pokažu u svom punom kreativnom potencijalu, već je poslužila i kao platforma za afirmaciju ženske uloge u arhitekturi, koja je dugo bila zanemarena.

Tržište rada u regionu – jesu li građevinci postali traženiji od programera

0

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u Srbiji su ovog oktobra armirači, tesari i zidari bili traženiji od kuvara i programera. Ekonomisti tvrde da sličan trend beleži i region. U razgovoru za Internet portal RTS-a objašnjavaju da priliv strane radne snage trenutno “radi posao”, odnosno amortizuje nedostatak radnika u pojedinim privrednim granama, ali da, dugoročno, to nije dobro rešenje. Izlaz je, naglašavaju, u strategiji koja će obrazovni sistem prilagoditi potrebama privrede.

U 15 najtraženijih zanimanja u Srbiji su magacioneri, radnici na utovaru i istovaru, mašinski i građevinski inženjeri, lekari…

Tu su naravno i programeri i stručnjaci u IT sektoru, ali umesto pri vrhu, trenutno tek u dvadesetak najtraženijih zanimanja.

Viši savetnik za ekonomska pitanja Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost Zoran Ristić nudi jednostavno objašnjenje za ovaj fenomen.

Precizira da je “praznina na tržištu rada” u IT sektoru popunjena edukacijom stručnjaka iz ove oblasti, a obrazovni sistem nije uspeo da obezbedi dovoljan broj kadrova u tehničkim strukama potrebnih građevinarstvu.

“Ti statistički podaci upravo govore u prilog tome da više nemamo IT stručnjake kao one koji su najtraženiji na tržištu Srbije, ali kao najtraženiji izbijaju upravo ovi kadrovi koji su nekako zaboravljeni u našem srednjem stručnom obrazovanju ili se na njima nije radilo u nekom prethodnom periodu, a to su tesari, zidari, armirači, vodoinstalateri…, svi oni tehničke struke koji su potrebni za efikasno funkcionisanje svake privrede”, kaže Ristić.

Drugi razlog vidi u odlivu kadrova iz Srbije, a kao treći, ništa manje značajan – mladi ne žele naporne fizičke poslove.

“Reč je o zanimanjima koja jesu fizički naporna i veliki broj mladih ljudi i dalje upisuje fakultete koji su uglavnom društveno-humanističkog smera, a tehničkog smera nešto manje. I upravo zbog toga danas imamo ovakvu situaciju na tržištu Srbije”, smatra on.

RTS

Muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić posjetio bošnjačke džemate u Njemačkoj

0

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice, muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić boravi u Njemačkoj, gdje je posjetio bošnjačke džemate u Kasselu, Bremenu i Osnabriku.

Tokom dvodnevne posjete, muftija Dudić predvodio je džuma-namaz i održao hutbu u džematu Kassel. Nakon akšam-namaza, posjetio je džemat „Sandžak“ u Kasselu, čestitao domaćinima na otvaranju nove džamije i uključivanju u Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj.

Drugog dana, muftija Dudić posjetio je Islamski centar u Bremenu, gdje se obratio vjernicima o značaju džemata, odgoju djece u duhu vjere i važnosti poštovanja države u kojoj žive.

Muftija Dudić posjetio je i džemat u Osnabriku, gdje je prisustvovao godišnjem mevludu. Tom prilikom Muftija Dudić govorio je o pojmovima islam, iman i ihsan, te naglasio važnost uloge čovjeka kao Božijeg namjesnika.

Domaćini posjete bili su imami i predsjednici džemata u Kasselu, Bremenu i Osnabriku, a druženja su nastavila jačanje veza među bošnjačkom zajednicom u Njemačkoj.

Roditelji učenika iz Baćice i Pružnja obustavili nastavu zbog problema sa školskim prijevozom

0

Učenici Osnovne škole “25. maj” iz Delimeđa, koji dolaze iz sela Baćica i Pružanj, danas nisu krenuli na nastavu. Njihovi roditelji donijeli su odluku da djecu zadrže kod kuće sve dok se ne riješi dugotrajan problem školskog prijevoza.

Iako formalno nije bilo prekida prijevoza, već mjesecima ovaj teret su nosili isključivo — roditelji. Oni su iz sopstvenih sredstava finansirali prijevoz, jer opština Tutin u tom periodu nije uplaćivala sredstva prijevozniku koji je zadužen za ovu liniju.

Roditelji kažu da su do sada učinili sve što je bilo u njihovoj moći, ali da više ne mogu sami da snose troškove, pa su odlučili da djeca ostanu kod kuće dok se ne pronađe rješenje.

“Razlog našeg okupljanja jeste taj što mi nemamo organizovan prijevoz djece, iako nas zakonski to sleduje na više od 4km udaljenosti. Mi smo danas ovdje u znak protesta i nismo dozvolili djeci da idu u školu . Djece ima 22 i skoro nijedno nije išlo danas u školu. Mi bismo da uputimo apel lokalnoj samoupravi da nam izađe u susret. Mi smo sa načelnikom opštine početkom septembra dogovorili da bude izmiren svaki mjesec, međutim, nama je krajem novembra isplaćeno 2732 dinara, što je nedovoljno da prijevoznik nastavi sa prijevozom djece do škole. Sami da finansiramo prijevoz ne možemo jer su veliki troškovi za svakog roditelja. Apelujemo da nam opština izađe u susret i da konačno riješimo ovaj problem. Djeca neće ići u školu sve dok se ne nađe neko rješenje”, istakao je Refik Salihović, mještanin sela Baćica

Mještani ističu da je jedno od mogućih rješenja da se prijevozniku isplati dosadašnji dug koji iznosi oko 4000 eura.

“Mi smo prepušteni sami sebi, da to plaćamo privatno iz svojih džepova. Došli smo do cifre od 5000 po učeniku, s tim da više roditelja ima preko dvoje djece, što su veliki troškovi. Od opštinske uprave mi nemamo nikakvu podršku. Ovo je za nas veliki namet, mi pored svega treba da obezbjedimo hranu djeci, knjige koje se kupuju i sve ostalo, još i novac za prijevoz, ko ima jedno dijete 5000, ko ima dvoje 10000 dinara”, kazao je Kemal Salihović, mještanin sela Baćica

Prijevoznik Musa Fetahović je istakao da, iako su nastojali održati prijevoz uz pomoć roditelja, ovakvo stanje više nije održivo bez rješenja koje podrazumijeva isplatu duga.

“Već 7-8 godina prevozim djecu. Opština mi nije platila od maja mjeseca do juna. Ja nisam htio da vozim, pa smo se dogovorili da mi roditelji plaćaju od septembra, a da opština njima plati. Došlo je do problema da opština kasni njima sa isplatom, tako da roditelji su počeli da negoduju i riješili smo da to na ovaj način pokušamo da riješimo. Ja sa 2000 po učeniku ne mogu ni osnovne troškove da isplatim. Puno roditelja ne može da pokrije troškove za svoju djecu. Apelovao bih na opštinu da izmiri te dugove, kako bih mogao da nastavim da prevozim učenike”, naglasio je Musa Fetahović, prijevoznik

Naša redakcija uputila je opštini Tutin zvaničan dopis sa pitanjima o neuplaćenim sredstvima prevozniku, nadoknadi roditeljima, kao i o terminu normalizaciji prijevoza učenika. Do zaključenja priloga odgovor nismo dobili.