U eri ubrzanog tehnološkog napretka i sve kompleksnijih pravnih procedura, pitanje dokaza i dokazivanja postaje jedno od najvažnijih pitanja savremenog pravosuđa. Digitalni tragovi danas često imaju presudnu ulogu u sudskim postupcima, ali istovremeno otvaraju brojna pitanja, koliko su takvi dokazi pouzdani, gdje prestaje pravo na privatnost, a počinje interes pravde, te može li zakon pratiti tempo razvoja savremenih tehnologija.
O izazovima koje donosi digitalno doba, ulozi elektronskih dokaza u pravosudnim procesima, ali i o tome kako pravni sistemi odgovaraju na zahtjeve 21. vijeka, govori Ergin Hakić, rukovodilac Departmana za pravnenauke.
“Postoje stručnjaci obučeni da tumače i analiziraju podatke, posebno iz oblasti IT-a. Kroz forenzičku analizu oni utvrđuju da li je neki sadržaj originalan ili potencijalno zloupotrebljen. Često se dešava da se time ulazi u nečiju privatnost ili nastoji nanijeti šteta i uticati na ugled osobe ili firme. U slučaju da se pokrene parnica pred sudom, upravo takva analiza služi da se utvrdi da li sadržaj odražava stvarnost ili je neko pokušao da ga predstavi na lažan način”, objašnjava naš sagovornik.
Sve češće se postavlja pitanje da li pravosudni sistemi imaju dovoljno stručnih kadrova koji mogu odgovoriti izazovima savremenog digitalnog doba. Elektronski dokazi danas igraju ključnu ulogu u brojnim istragama i sudskim procesima, ali njihova analiza zahtijeva visoko specijalizovana znanja iz oblasti tehnologije, forenzike i prava. Da li pravosuđe uspijeva pratiti ubrzani razvoj digitalnih alata ili se suočava s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka? Koliko taj manjak može uticati na efikasnost istraga i donošenje pravičnih odluka?
“Sa domaćinima u Forenzičkom centru razgovarali smo o čestom problemu, nedostatku kadra. Posao u takvim institucijama predstavlja veliki izazov, stresan je, podrazumjeva odvojenost od kuće i, ulaskom u zatvorenu instituciju, na neki način ste isključeni iz ostatka svijeta. Čak i kada radite svoj posao telefonom, morate biti bar djelimično izolovani. Mlađe generacije, s druge strane, više se opredeljuju za oblasti poput IT-a, programiranja, rada za velike kompanije i rada od kuće, zbog fleksibilnosti i slobode koju takvi poslovi nude. Zbog toga mlađe generacije danas nisu toliko zainteresovane za ovakve vrste poslova kao što je to bio slučaj prije desetak godina”, kaže Hakić.
Digitalizacija društva donijela je i novu stvarnost pred pravosudne institucije, sve više slučajeva danas zavisi od tragova ostavljenih u elektronskom prostoru. Upravo zato pred sudovima, tužilaštvima i istražnim organima nalazi se izazov prilagođavanja novim tehnologijama, ali i edukacije kadrova koji moraju razumjeti kompleksan svijet digitalnih dokaza.
FOTOTEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović



Fazila Šačić, CERS








