Naslovnica Blog Stranica 17

Pravni izazovi u 21. vijeku: Dokazi i dokazivanje u pravnim postupcima

0

U eri ubrzanog tehnološkog napretka i sve kompleksnijih pravnih procedura, pitanje dokaza i dokazivanja postaje jedno od najvažnijih pitanja savremenog pravosuđa. Digitalni tragovi danas često imaju presudnu ulogu u sudskim postupcima, ali istovremeno otvaraju brojna pitanja, koliko su takvi dokazi pouzdani, gdje prestaje pravo na privatnost, a počinje interes pravde, te može li zakon pratiti tempo razvoja savremenih tehnologija.

O izazovima koje donosi digitalno doba, ulozi elektronskih dokaza u pravosudnim procesima, ali i o tome kako pravni sistemi odgovaraju na zahtjeve 21. vijeka, govori Ergin Hakić, rukovodilac Departmana za pravnenauke.

“Postoje stručnjaci obučeni da tumače i analiziraju podatke, posebno iz oblasti IT-a. Kroz forenzičku analizu oni utvrđuju da li je neki sadržaj originalan ili potencijalno zloupotrebljen. Često se dešava da se time ulazi u nečiju privatnost ili nastoji nanijeti šteta i uticati na ugled osobe ili firme. U slučaju da se pokrene parnica pred sudom, upravo takva analiza služi da se utvrdi da li sadržaj odražava stvarnost ili je neko pokušao da ga predstavi na lažan način”, objašnjava naš sagovornik.

Sve češće se postavlja pitanje da li pravosudni sistemi imaju dovoljno stručnih kadrova koji mogu odgovoriti izazovima savremenog digitalnog doba. Elektronski dokazi danas igraju ključnu ulogu u brojnim istragama i sudskim procesima, ali njihova analiza zahtijeva visoko specijalizovana znanja iz oblasti tehnologije, forenzike i prava. Da li pravosuđe uspijeva pratiti ubrzani razvoj digitalnih alata ili se suočava s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka? Koliko taj manjak može uticati na efikasnost istraga i donošenje pravičnih odluka?

“Sa domaćinima u Forenzičkom centru razgovarali smo o čestom problemu, nedostatku kadra. Posao u takvim institucijama predstavlja veliki izazov, stresan je, podrazumjeva odvojenost od kuće i, ulaskom u zatvorenu instituciju, na neki način ste isključeni iz ostatka svijeta. Čak i kada radite svoj posao telefonom, morate biti bar djelimično izolovani. Mlađe generacije, s druge strane, više se opredeljuju za oblasti poput IT-a, programiranja, rada za velike kompanije i rada od kuće, zbog fleksibilnosti i slobode koju takvi poslovi nude. Zbog toga mlađe generacije danas nisu toliko zainteresovane za ovakve vrste poslova kao što je to bio slučaj prije desetak godina”, kaže Hakić.

Digitalizacija društva donijela je i novu stvarnost pred pravosudne institucije, sve više slučajeva danas zavisi od tragova ostavljenih u elektronskom prostoru. Upravo zato pred sudovima, tužilaštvima i istražnim organima nalazi se izazov prilagođavanja novim tehnologijama, ali i edukacije kadrova koji moraju razumjeti kompleksan svijet digitalnih dokaza.

FOTOTEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

Šačić: Dijalogom i edukacijom do tolerantnijeg društva

0

U vremenu kada su društvene podjele sve izraženije, a govor mržnje i ekstremni narativi sve prisutniji u javnom prostoru i na društvenim mrežama, jačanje kulture dijaloga i tolerancije postaje jedan od najvažnijih zadataka savremenog društva. Upravo sa ciljem prevencije nacionalizma i očuvanja društvene stabilnosti, organizacija CERS uspješno je realizovala projekat kroz koji su učesnici imali priliku da prođu edukacije, radionice i interaktivne razgovore posvećene međusobnom razumevanju, toleranciji i odgovornom javnom govoru.

O ciljevima projekta, iskustvima učesnika i značaju kontinuiranog rada na jačanju društvene stabilnosti govorila je Fazila Šačić, ističući da su edukacija, dijalog i međusobno razumevanje ključni koraci ka izgradnji tolerantnijeg i stabilnijeg društva.

“Kultura dijaloga je izuzetno važna, naročito njeno negovanje i kontinuirana izgradnja. Upravo smo kroz naše tribine i radionice stalno podsticali razvoj kulture dijaloga, posebno zato što živimo u vremenu u kojem se razlike često produbljuju i postaju uzrok brojnih negativnosti, podjela i negativnih narativa. Zato je izgradnja kulture dijaloga nešto čime smo se posebno bavili i čemu smo težili, sa ciljem da ona bude što više prisutna i razvijena u našem društvu”, naglasila je ona.

Poseban akcenat tokom projekta stavljen je na mlade, kao generaciju koja odrasta u prostoru prepunom različitih i često konfliktnih informacija. Učesnici su kroz radionice učili kako da prepoznaju govor mržnje, razlikuju patriotizam od isključivosti i razvijaju odgovornost u javnoj komunikaciji, posebno na društvenim mrežama.

Fazila Šačić, CERS

“Identitet i tolerancija bili su ključni segmenti o kojima smo najčešće govorili tokom ovog projekta. U početku se moglo primetiti da postoji određeni strah kod učesnika, da li će uspjeti da se izbore sa promjenama, da li će uspjeti da formiraju sopstvena mišljenja i stavove o ovako važnim pitanjima. Međutim, tokom projekta oni su pokazali spremnost da otvoreno razgovaraju o ovim temama i da praktično djeluju na svom putu ka razumevanju i toleranciji”, poručila je Šačić.

Po završetku programa, učesnicima su uručeni sertifikati kao potvrda stečenih znanja i aktivnog učešća u projektu, ali i kao podsticaj da nastave da promovišu kulturu poštovanja, tolerancije i društvene odgovornosti u svojim zajednicama.

“Sertifikati koje smo dodjelili aktivnim učesnicima ovog projekta nisu samo puko formalno priznanje. Oni zapravo potvrđuju vještine i znanja koja su učesnici stekli tokom projekta, uključujući razvoj kritičkog mišljenja, oblikovanje stavova i spremnost da svoje stavove aktivno dijele. Sertifikati također simbolizuju njihovu posvećenost preuzimanju odgovornosti u cilju izgradnje pravednijeg i tolerantnijeg društva”, napominje naša sagovornica.

Iako je projekat završen, poruke koje su tokom njega poslate ostaju trajna obaveza svih nas, da biramo dijalog umjesto podjela, razumijevanje umjesto predrasuda i odgovornu riječ umjesto govora mržnje. Upravo kroz ovakve inicijative gradi se društvo u kojem različitosti nisu prijetnja, već vrijednost koja povezuje ljude i doprinosi stabilnijoj i sigurnijoj budućnosti za sve građane, podvukla je Šačić.

FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović

BKZ osudila film „Obraz“: Bošnjaci prikazani na uvredljiv način, umjetnička sloboda nije izgovor za stigmatizaciju

0

Bošnjačka kulturna zajednica najoštrije je osudila tendenciozno i uvredljivo predstavljanje Bošnjaka, muslimana, Sandžaka i Novog Pazara u filmu „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića.

U saopštenju BKZ-a navodi se da se film u javnosti predstavlja kao ostvarenje nastalo po motivima priče „Nur-Doka“ akademika Zuvdija Hodžić, ali da je u filmskoj adaptaciji uveden lik „Abida iz Novog Pazara, Bošnjaka muslimana sa pazarskim akcentom, koji je tendenciozno predstavljen kao silovatelj, ubica djeteta, koljač i zločinac.

– Ovakvo predstavljanje ne može biti pitanje umjetničke interpretacije, na koju se reditelj poziva, već ozbiljan čin stigmatizacije jednog naroda, jedne vjerske zajednice, jednog grada i čitavog Sandžaka. Umjetnička sloboda ne smije biti izgovor za krivotvorenje historije, zamjenu identiteta počinilaca, kolektivnu stigmatizaciju Bošnjaka, muslimana, Sandžaklija i Novopazaraca, niti za proizvodnju stereotipa koji mogu imati dugoročne društvene posljedice, stoji u saopštenju BKZ-a.

Posebno ističu da dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je radnja filma smještena u period Drugog svjetskog rata, za koji podsjećaju da su i Bošnjaci Sandžaka bili žrtve progona i stradanja.

Bošnjačka kulturna zajednica pozvala je Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji i Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori, te druge relevantne faktore, da hitno i javno reaguju kao najviša predstavnička tijela Bošnjaka u ovim državama. Istovremeno su zatražili da se film „Obraz“ ne emituje, prikazuje niti distribuira dok, kako navode, ne budu uklonjeni „krivotvoreni, tendenciozni i uvredljivi elementi“.

BNV: Bošnjačka zastava simbol dostojanstva, slobode i identiteta

0

Povodom 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave, ispred glavnog ureda Bošnjačkog nacionalnog vijeća upriličeno je tradicionalno podizanje zastave na jarbol uz prisustvo predstavnika političkog, društvenog i kulturnog života, predstavnika institucija i građana.

Uz intoniranje himne sandžačkih Bošnjaka „Ja sin sam tvoj“, zastavu su svečano podigli predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Fuad Baćićanin, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić i učenici generacije koji su nastavu pohađali na bosanskom jeziku.

Obraćajući se prisutnima, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća poručio je da ovaj datum predstavlja jedan od najvažnijih simbola identiteta Bošnjaka Sandžaka, podsjećajući na 35 godina postojanja i djelovanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

“Institucije koja je nastala iz potrebe jednog naroda da sačuva svoje dostojanstvo, svoje ime, svoj bosanski jezik, svoju kulturu, vjeru i tradiciju. Jedan narod je prije 35 godina odlučio da ostane ovdje sa cjelokupnim svojim identitetom i da se bori za svoju slobodu.”

On je naglasio da zastava nosi vrijednosti koje su Bošnjake održale kroz najteža vremena.

“Bošnjačka nacionalna zastava nosi poruke koje ne zastarijevaju. Ona nas podsjeća ko smo, odakle dolazimo i kojim putem želimo koračati. U njenim simbolima utkane su vrijednosti koje sun as održale, dostojanstvo, moral, sloboda, vjera i zajedništvo, uprkos svim negiranjima, osporavanjima, optuživanjima, čak nekad i nazivanjem pogrdnim imenima. Ali zastava sama po sebi nije dovoljna. Svoju zastavu poštujemo i volimo samo ako je pratimo i djelima, ako čuvamo svoj maternji bosanski jezik, ako čuvamo i na mlađe generacije prenosimo svoju tradiciju i kulturu, ako imamo kvalitetno obrazovanje, ako se uvijek iskreno borimo za jedinstvo, ako, počev od sebe, gradimo međusobno povjerenje.”

Nakon centralne svečanosti upriličen je svečani defile kulturno-umjetničkih društava iz različitih krajeva Balkana, koji je prošao gradskim ulicama do Kulturnog centra, gdje su održane 17. Smotre bošnjačkih narodnih igara – SBONI.

MUP upozorava na novi način internet prevare putem “Votsap” aplikacije

0

U novom načinu prevare, građani putem Votsap ili SMS poruka dobijaju link za navodnu “verifikaciju”, odnosno “potvrdu” Votsap naloga. Ukoliko korisnik pristupi linku i prati navedene korake, u riziku je da mu nad Votsap nalogom bude preuzeta kontrola.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku, upozorava građane na pojavu novog načina internet prevara putem platforme Votsap.

U novom modalitetu prevare, građani putem Votsap ili SMS poruka dobijaju link za navodnu “verifikaciju”, odnosno “potvrdu” Votsap naloga. Ukoliko korisnik pristupi linku i prati navedene korake, u riziku je da mu nad Votsap nalogom bude preuzeta kontrola, objašnjava MUP.

Nakon preuzimanja naloga, izvršioci sa kompromitovanog profila kontaktiraju članove porodice, prijatelje i druge kontakte oštećenog lica, lažno se predstavljajući kao vlasnici naloga, nakon čega traže hitne novčane pozajmice ili uplate, zbog ozbiljne situacije u kojoj se navodno nalaze.

“Posebno apelujemo na građane da ne pristupaju sumnjivim linkovima dobijenim putem poruka, da ne unose verifikacione kodove i lične podatke na neproverenim stranicama, da uključe dvofaktorsku autentifikaciju na svojim nalozima i da, pre bilo kakve uplate, obavezno dodatno provere identitet lica koje traži novac, putem telefonskog poziva ili drugog sigurnog kanala komunikacije. Takođe, ukoliko posumnjaju na pokušaj prevare i zloupotrebe naloga, da to odmah prijave nadležnim organima”, ističe se u saopštenju.

MUP podseća da su pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u prethodnom periodu uspešno rasvetlili više stotina slučajeva zloupotreba Votsap naloga na teritoriji Republike Srbije i identifikovali lica osumnjičena da su na taj način oštetila veći broj građana.

“Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, nastavljaju intenzivan rad na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca ovih krivičnih dela, uključujući i saradnju sa međunarodnim partnerima i nadležnim institucijama”, zaključuje se u saopštenju.