Planirani budžet Novog Pazara za 2026. godinu iznosi nešto više od 5,2 milijarde dinara, uz očekivani deficit od 134,6 miliona dinara, pokazuje nacrt tog strateškog dokumenta.
Najviše novca u gradsku trebalo bi da se slije od poreza na zarade (1,4 milijarde dinara), a potom od doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta (700 miliona), transfera sa republičkog nivoa (559 miliona) i naplate poreza na imovinu (450 miliona).
Trećina planiranog budžeta namenjena je za plate i doprinose zaposlenih u lokalnoj samoupravi (1,7 milijardi dinara), dok je nešto više od milijardu dinara predviđeno za robu i usluge.
Nacrt budžeta za sledeću godinu objavljen je na sajtu grada, a javna rasprava o tom dokumentu održaće se u četvrtak od 10 časova, u Multimedijalnom centru.
U vremenu ubrzanog tempa i dominacije digitalnih sadržaja, čitanje ostaje temelj obrazovanja i intelektualnog sazrijevanja. Razmjenom knjiga studenti žele da ohrabre mlade da se ponovo okrenu pisanoj riječi, razmjeni ideja i njegovanju navike čitanja kao važnog dijela akademskog i društvenog života.
Poseban akcenat stavljen je na podsticanje studentske radoznalosti, dijaloga i aktivnog učešća mladih u kulturnom i intelektualnom životu zajednice.
“Kao neko ko voli da čita historiju naših prostora, uhvatim sebe u jednom deficitu sa samim saznanjem, a činjenično je da narod koji ne zna svoju historiju diskutabilno je koliko može opstati. Mi mladi moramo biti svjestrane ličnosti koje znaju svoj identitet, kako bi sačuvali sebe, svoju zajednicu i same institucije koje predstavljamo”, pojašnjava Sumeja Plojović, studentica UNP-a.
Ovim kaže, cilj joj je da studente podsjeti na značaj knjige kao nezamjenjivog izvora učenja, kritičkog mišljenja i ličnog razvoja.
“Dok ja nekome ne prenesem ono što sam doživela sa tom knjigom, ne može i druga strana da osjeti interesovanje. Dakle, važno je da dijelimo utiske kako bismo u drugima probudili znatiželju da istu pročitaju. Univerzitet i studentski parlament žele da djeluju na nacionalnom nivou, te da ostavimo utisak na cijelu zajednicu kojoj je potrebna promjena duha”, podvlači Plojović.
Cilj inicijative je da kod studenata probudi svijest o knjizi kao trajnom osloncu znanja, prostoru slobodnog mišljenja i ličnog rasta, koji ni savremene tehnologije ne mogu zamijeniti, zaključuje ona.
Austrija je usvojila zakon kojim se djevojčicama mlađim od 14 godina zabranjuje nošenje marame u osnovnim školama, čime je ponovo u središte javne debate dospjelo pitanje odnosa države prema vjerskim slobodama, pravima djece i modelima integracije u savremenom evropskom društvu.
Odluka je izazvala snažne reakcije. Posebno osjetljivo pitanje ostaje položaj djece, da li ih država ovakvim mjerama štiti ili ih, paradoksalno, izlaže dodatnom pritisku i osjećaju isključenosti.
“Nije zabranjen lančić sa krstom, jevrejska kapica već, isključivo, mahrama kod muslimanskih djevojčica. Ono što je apsurdno jeste da se zabranilo, pod plaštom, oslobađanje mulimanskih djevojčica i jačanje njihovog personalnog razvoja. Vjerujemo da će Ustavni sud, kao što je to uradio 2020. godine, oboriti ovaj zakon, jer se radi o zakoni koji je usmjeren protiv jedne vjerske skupine, u ovom slučaju, protiv muslimana”, objašnjava Mithat ef. Mujović, predsjednik IKC Bošnjaka u Beču.
Zvanični stav austrijskih vlasti jeste da je cilj ove mjere „oslobađanje“ muslimanskih djevojčica i njihova zaštita od mogućeg prisiljavanja na nošenje marame u ranom uzrastu.
“Ne postoje nikakva istaživanja i dokazi da se radi o prisiljavanju muslimanskih djevojčica da nose maramu. Ovaj zakon je donijet zbog jeftinih političkih poena i da se odgovori biračkom tijelu, jer zadnjih nekoliko godina imamo veliki broj migranata iz Sirije kojima je Austrija otvorila vrata. S druge strane imamo pojačanu vidljivost muslimana u austrijskim gradovima, te ta doza straha kod građana Austrije prisutna, ali i širom zapadne Evrope”, poručuje predsjednik IKC Bošnjaka u Beču.
Između zaštite djece i vjerskih prava: Zakon koji prijeti produbljivanjem isključenosti
Balans između zaštite djece i vjerskih sloboda, nije dobro postignut, ističe naš sagovornik.
“Ovaj zakon će uticati na pravo djeteta da izrazi svoje pravo i uvjerenje, jer zabranjuje oblik vjerskog i kulturnog izražavanja bez obzira na volju i zrelost naše djece. Time se djetetu šalje poruka da njegovo uvjerenje nije legitimno u javnom prostoru, što može negativno uticati na samopouzadanje i osjećaj pripadnosti. Ovakvi propisi mogu dodatno dovesti da djevojčice u školama budu obilježene kao problem i izuzetak”, dodaje Mujović.
Upozorava se, međutim, da bi primjena ovog zakona mogla dovesti do usporavanja, pa čak i otežavanja integracije muslimanskih djevojčica u austrijsko društvo, jer bi mjera, umjesto uključivanja, mogla produbiti osjećaj isključenosti i udaljenosti od obrazovnog sistema i šire zajednice.
“Poljuljaće povjerenje između muslimanskih manjina i državnim institucija što nije dobro. Ono što je bilo važno jeste da se pokrene širi dijalog unutar austrijskog društva, koji bi okupljao i muslimanske manjine gdje bi se uključili i roditelji, te da se kroz izgradnju mostova, duboko razumijevanje, međusobno uvažavanje, došlo do nekog rješenja”, riječi su našeg sagovornika.
Mujović: Identitet i sloboda ključni
Smatra da se zaštita djece ne može postići zabranama koje zadiru u identitet i slobodu vjere, dodajući da bi dijalog s porodicama i zajednicama bio djelotvorniji put.
“Različitosti su prijednost, a nikako nedostatak. Smatramo da balans između interesa države, škole i prava djeteta treba da se postiže kroz individualni prisup, a ne kroz zabrane. Država ne treba da zadire u legetimna uvjerenja djeteta”, podvlači Mujović.
Na kraju, ostaje otvoreno ključno pitanje, da li se istinska zaštita djece može graditi zakonima koji ograničavaju njihovo pravo na identitet i uvjerenje, ili se time, umjesto integracije i povjerenja, produbljuju podjele?
Iz štampe je izašao novi broj časopisa za kulturu „Sent“, koji već dugi niz godina objavljuje radove domaćih i regionalnih autora. Časopis iz Novog Pazara poznat je po tome što u jednom izdanju uvrštava različita književna i umjetnička štiva, uključujući poeziju, prozu i književne prikaze.
Prema riječima glavnog i odgovornog urednika Enesa Halilovića, novi broj književnog časopisa ‘Sent’ obilježava 25 godina kontinuiranog objavljivanja i predstavlja bogat pregled savremene poezije i proze autora iz našeg kraja i regiona.
“Moanis Sinanović, pisac poreklom iz našeg kraja, koji živi u Sloveniji, je predstavljen kroz intervju i poeziju. Tu je i intervju Zbignjeva Herberta, koji je faktički radio sam sa sobom, preveden na srpski jezik od strane Biserke Rajčić. U ovom broju nalaze se i poznati pisci iz Srbije i regiona, među kojima su Bojan Vasić, arapski pripovedač, savremeni turski pesnik Gokçenurç, Slobodan Zubanović, kao i veliki broj autora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske – ukupno 37 autora. Na naslovnoj strani je rad Selmana Trtovca, slikara poreklom iz našeg kraja, koji je školovan u Nemačkoj i živi u Beogradu, a poznat je u savremenom evropskom slikarstvu. ”Sent“ je izdanje koje godinama podržava Ministarstvo kulture Republike Srbije, a tokom svoje istorije objavilo je preko 700 autora, uglavnom iz našeg kraja. Časopis je nastao u okviru nevladine organizacije Građanski forum, koja je pokrenula i brojne druge kulturne projekte”, kazao je on.
U ovom broju časopisa čitaoci se mogu upoznati sa vrhunskom poezijom, prozom i intervjuima koji otkrivaju tajne autora, pojašnjava urednik.
„Permanentno mi tragamo za vrhunskom literaturom. Ako je u pitanju poezija, tragamo za vrhunskom poezijom ili za prozom. Intervjuom predstavljamo bliže pisce. Oni otkrivaju neke svoje tajne, da tako kažem, ono što žele da kažu o sebi. I ovaj broj je prepoznatljiv i po kritici na savremene knjige. Četiri savremene knjige smo predstavili, zbog većeg broja pisaca možemo da se oslonimo na te mlade snage. Ne samo da objave priču ili pesmu, nego i prikaz. Tako da već imamo analize naših mladih pisaca na knjige naših mladih pisaca. Kao što rekoh, ima već više od 30 etabliranih pisaca u ovom našem kraju, koji imaju šta da kažu. A vrata Senta su inače svakom otvorena, svakom ko je profesionalac u tom poslu. Kada kažem profesionalac, ne mislim samo da živi od toga, nego ko nije amater u pisanju“, zaključuje Halilović.
Sent nastavlja afirmisati i predstavljati autore, polazeći od uvjerenja da pisana riječ ima trajnu vrijednost, te da književnost, umjetnost i kultura ostaju postojane i u vremenu brzih promjena.
Univerzitet u Novom Pazaru, u saradnji sa Studentskim parlamentom, organizirao je razmjenu knjiga u holu Univerziteta. Ova inicijativa ima za cilj podsticanje dijeljenja znanja, razvijanje kulture čitanja i jačanje međusobne saradnje među studentima.
Namena je, kako ističu organizatori, da se knjigama produži život, ali i da se studentima omogući lakši pristup literaturi i novim sadržajima.
„Cilj ove razmjene jeste da studenti obogate svoje lične biblioteke i da šire kulturu čitanja. Dobrodošli su svi na ovu razmjenu. Mogu donijeti neku svoju knjigu koju su već pročitali, a uzeti neku koja im se dopadne ovdje na štandu“, kazala je podpredsjednica Studentskog parlamenta Bedrija Ramičević.
Želja je da studenti razmijene stara štiva za nova.
„Želja nas studenata i rukovodstva Studentskog parlamenta bila je da ponudimo studentima mogućnost da razmijene djela koja su već pročitali, kako bi pronašli nova iz različitih oblasti. U ponudi imamo veliki broj knjiga, ali pozivamo studente i sve zainteresovane da se uključe, donesu svoje naslove i razmijene ih za neke od knjiga sa našeg štanda“, istakao je sekretar Studentskog parlamenta Imran Zukrolić.
Razmjena knjiga još jednom je pokazala da interesovanje za čitanje među studentima postoji, te da su ovakve inicijative važan korak ka jačanju akademske i kulturne zajednice.
