Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP), koji se već mjesecima nalaze u blokadi, poručili su da će pokušati ostvariti dijalog sa novoizabranom rektorkom Univerziteta, naglašavajući da će od ishoda tog razgovora zavisiti njihovi naredni potezi, uključujući i odluku o eventualnom ultimatumu.
Student DUNP-a Enes Džogović zahvalio je svim studentima i građanima koji su zbog njih došli u Novi Pazar na protest, ističući da su prepoznali značaj ove visokoškolske ustanove, ne samo za grad, već i za budućnost visokog obrazovanja u Srbiji. Poručio je da studenti ostaju istrajni u svojoj borbi i da neće odustati, naglašavajući da je Državni univerzitet u Novom Pazaru „kolevka znanja“ koja ne smije biti urušena.
Novopazarski studenti u blokadi organizovali su protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, navodeći da su se na ovaj korak odlučili jer još uvijek nije ispunjen njihov zahtjev za uvođenjem prinudne uprave na DUNP-u. Prema njihovim riječima, više od 200 studenata izgubilo je status studenta, dok je oko 30 profesora ostalo bez posla.
Novopazarski studenti u blokadi organizuju protest u tom gradu pod sloganom “Ili oni ili mi”.
Okupljanje je počelo ispred zgrade Univerziteta, gdje se studentima obratila studentkinja DUNP-a, ističući da studenti više nemaju povjerenja u institucije koje, kako navode, već godinu dana ignorišu njihove zahtjeve.
Podsećamo da su studenti pozvali građane na ovaj protest zbog toga što je njih oko 200 izgubilo status studenta, a oko 30 profesora dobilo otkaz.
Oni traže uvođenje privremene uprave, kako bi se DUNP vratio u zakonske i akademske okvire.
Centralni program protesta najavljen je za 17 sati, a studenti poručuju da će blokade i protesti trajati sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.
Karcinom dojke i dalje predstavlja vodeći uzrok smrtnosti među ženama, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravlje, ističući da je rana dijagnostika ključna u borbi protiv ove bolesti. Uprkos napretku medicine i dostupnosti savremenih terapija, broj oboljelih i dalje raste, najčešće zbog kasnog otkrivanja bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da redovni preventivni pregledi mogu značajno povećati šanse za uspješno liječenje i potpuni oporavak.
“Svake godine oboli oko 4.600 novih žena, a umire do 1.800 od karcinoma dojke. Ovaj skrining dojke se sprovodi u Republici Srbiji i traje dvije godine, a pored njega imamo organizovana jos dva skrininga. U novembru je pozvano 268 žena od kojih je 40 odbilo poziv”, objašnjava dr. Majda Iković.
Posebno se ukazuje na važnost edukacije žena svih generacija, jer se karcinom dojke sve češće dijagnostikuje i kod mlađih pacijentkinja.
“Ono što je problem i zbog čega smo se okupili jeste da mnogo žena odbije poziv. Dakle, nemamo adekvatne brojeve, te bih apelovala na sve žene koje imaju karton u dispanzeru da ostave svoje lične brojeve i da, ukoliko zadovoljavaju sve potrebne podatke, javfe izabranom ginekologu od kojeg će dobiti termin za mamografiju”, ističe dr Iković.
Zdravstvene institucije apeliraju na žene da preventivne preglede uvrste u redovne životne navike.
“Svaka žena je dužna da vodi računa o svom zdravlju i da jednom mjesečno uradi pregled svojih dojki. Kada bolest otkrijete na vrijeme ide uspješno liječenje. Međutim, 70 odsto žena otkrije karcinom dojke kada je preko 2 cm, kada zahtjeva jako i dugotrajno liječenje”, podvlače ljekari.
Iz Zavoda za javno zdravlje poručuju da briga o zdravlju počinje ličnom odgovornošću, ali i podrškom zdravstvenog sistema. Pravovremena informacija, dostupni pregledi i otvoren razgovor o ovoj bolesti mogu spasiti živote, a borba protiv karcinoma dojke, ističu, ne smije biti odlagana.
U pristorijama Mešihata održan je sastanak predsjednika Mešihata Islamske zajednice, muftije sandžačkog dr. Mevlud ef. Dudića sa delegacijom Grada Novog Pazara na čelu sa gradonačelnikom Nihatom Biševcem, povodom postizanja sporazuma o obnovi Kolo džamije, porušene prije 80 godina.
Muftija Dudić izrazio je radost, zadovoljstvo i zahvalnost Uzvišenom Allahu da je postignut ovakav sporazum koji u život vraća jednu od najstarijih novopazarskih džamija, simbola ovoga grada.
„Čini mi čast i zadovoljstvo da sa ovog mjesta, u ovom trenutku, mogu podijeliti svoju radost, radost Islamske zajednice i svih njenih džematlija, radost našeg grada i svih građana, dobrih ljudi, a povodom okončanja dužeg angažmana i razgovora koje smo vodili sa čelnicima ovoga grada po pitanju obezbjeđivanja uslova za ponovnu izgradnju Kolo džamije, nakon punih 80 godina od njenog rušenja tokom Drugog svjetskog rata. Poznato je da se pomenuta džamija nalazila svojim većim dijelom na lokaciji koja je zauzeta ranijom izgradnjom stambenih zgrada. Ostao je slobodan mali dio parcele koji je vezan sa parcelom Grada Novog Pazara, na kojoj se nalazila Gradska toplana. Razgovarali smo o mogućnosti da džamiju ponovo izgradimo, tražili smo rješenje, konsultovali nadležne i evo danas saopštavam da smo postigli načelan sporazum o načinu da vratimo u život jedan od simbola ovog grada, tj. Kolo džamiju, čija je munara, nakon rušenja džamije, stajala sve do 1959. godine kao svjedok, potvrđujući da je na tom mjestu bila džamija izgrađena krajem 15. vijeka. Ovo je radost sviju nas, ali iznad toga trenutak koji će rezultirati Božijim zadovoljstvom i milošću svakom onome koji je učestvovao i doprinio da do ovog rezultata dođemo.“
Gradonačelnik Biševac naglasio je da je ovo historijski trenutak u kojem se ispravlja nepravda iz prošlosti i ostvaruje pretpostavka za prosperitetnu budućnost.
„Ovo je historijski trenutak i zato želim da se zahvalim Islamskoj zajednici, muftiji Dudiću, njegovim saradnicima i svima onima koji su doprinijeli i pokazali otvorenu spremnost da zajedno izgradimo Kolo džamiju. Dogovorili smo se da Grad Novi Pazar ustupi parcelu koja odgovara Islamskoj zajednici za izgradnju Kolo džamije. Izgradnja ove džamije je pitanje pravde prema prošlosti i odgovornosti prema budućim generacijama. Htio bih posebno da istaknem da je ovaj dogovor rezultat dijaloga, međusobnog uvažavanja i zrelosti, te naš zajednički cilj da se Kolo džamija izgradi kao dio kulturnog i duhovnog naslijeđa Novog Pazara. Ovo nije obnova jednog vjerskog objekta, ovo je obnova povjerenja, sjećanje na prošlost našeg grada. Neka nam je mubarek i sa srećom.“
Detalji o realizaciji projekta, kao i početak izgradnje džamije bit će objavljeni nakon što se okonča potrebna pravna procedura.
Sastanku su prisustvovali saradnici predsjednika Mešihata te ministar Husein Memić, predsjednik Skupštine Grada Samir Lekić, glavni gradski arhitekta Elvir Hamidović i direktor Kulturnog centra Dženan Palamar.
U Podgorici je promovisan zbornik radova „Podgorica u vrijeme vladavine Osmanlija (1474–1878)”, koji donosi rezultate međunarodnog naučnog skupa posvećenog osmanskom periodu historije ovog grada, s ciljem rasvjetljavanja historijskih činjenica i suzbijanja netačnih narativa prisutnih u javnom prostoru.
Promociju su organizirali Islamska zajednica u Crnoj Gori i Institut za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka, a zbornik sadrži radove 33 naučnika iz zemlje i inostranstva koji se bave osmanskim periodom historije Podgorice, na osnovu relevantne arhivske građe.
„Promocija zbornika radova Podgorica pod Osmanskom vlašću od 1474 do 1878 je rezultat naučnog skupa koji je organizovan od strane Islamske zajednice Crne Gore i Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka. Na skupu je 33 naučnika iz više zemalja svijeta i regiona prezentiralo historijske činjenice, koje su prvenstveno bile usmjerene ka devalvaciji laži i lažnih naracija koje se pojavljuju u javnom prostoru“, kazao je akademik Šerbo Rastoder.
Poseban akcenat, kako je istaknuto, stavljen je na dokumente iz osmanskih, odnosno turskih arhiva, koji nedvosmisleno potvrđuju historijsku istinu o podgoričkoj tvrđavi.
„Činjenicama prezentiranim na naučnom skupu, posebno iz istanbulskih i turskih arhiva, jasno je pokazano da se radi o tvrđavi čiji je plan dobijen iz tih arhiva i koja potvrđuje isključivo ono što govori nauka. Na svaku laž i historijsku naraciju u javnom prostoru odgovaramo naukom, a ne demantima“, naglasio je Rastoder.
Reis Rifat Fejzić ističe da džamije nisu samo molitveni prostori, već važan dio zajedničke kulturne baštine. Iako postoje jasni historijski dokazi o njihovom postojanju, upozorava da obnova ovih objekata i dalje nailazi na brojne prepreke.
“Mi smo kao zajednica zainteresovani za očuvanje naše kulturne baštine. dakle, džamije su jedna od mjesta koje mi ne gledamo samo kao molitveni prostor,već i kao dio naše kulture. Ja ne tako malo sam sreo ljude druge vjere koi kažu kako je divna naša džamija, ali oni posmatraju džamiju kao kulturno doboro i svaka džamija kao kulturno dobro, recimo u Crnoj Gori džamija svakog građanina, kao što je svako kulturno dobro neki manastir ili hram sviju nas, kao kulturno dobro. Druga stvar je što ga svako od nas koristi u molitvene svrhe. Nama je, kao i drugima, puno toga porušeno, treba biti objektivan i reći, ali mi sada nailazimo na velike prepreke. Dakle, nama često puta nije dovoljno da nađemo dokument da se tu nešto dešavalo. u ovom zborniku ćete na zadnjoj strani naći plan tvrđave Depedogen u Podgorici. Na planu se jasno vidi da je tu bila džamija. Mi imamo fotografije tih džamija. Najbolje fotografije se čuvaju u muzeju braće Marubi u Skadru i dan danas, stare Podgorice, između ostalog, i te džamije” kazao je reis Rifat Fejzić.
Događaj je još jednom potvrdio značaj naučnog pristupa u tumačenju prošlost i i očuvanju historijske istine o Podgorici u periodu osmanske vladavine.
Promotori zbornika pored Rastodera i Fejzića bili su i Džemo Redžematović, Danilo Burzan, Novak Adžić i Emra Kurgaš.
