Na trećem predavanju u okviru manifestacije “Selam, ya Resulallah”, koju realizuje MIZ Sarajevo, govorio je dr. hafiz Almir Pramenković.
On je tom prilikom predstavio Poslanika Muhammeda a.s. u zapadnoj akademskoj zajednici, kroz metode historijske kritike.
– Ova tema je izuzetno značajna u konktekstu debate između muslimana i nemuslimana, koje se tiču Poslanika a.s. i islama. Takve rasprave često raspiruju netrpeljivost i nerazumijevanje, posebno kada je riječ o historijskokritičkom pristupu, čime se dodatno doprinosi rastućem islamofobičnom diskursu prema muslimanima i islamu. Pored toga, primjetna je sve veća polarizacija unutar samih muslimanskih zajednica po pitanu zapadne historijske kritike – istakao je dr. Pramenković.
Dr. Pramenković se osrvnuo na dvije krajnosti u pristupu muslimana zapadnim metodama i historijskim kritikama.
– Muslimani koji prihvataju zapadne metode historijske kritike ili se djelimično slažu s njima, često se na njih gleda sumnjičavo i nerijetko se u negativnom smislu nazivaju modernistima, pa čak i hereticima. S druge strane, one koji ove metode odbacuju, često se etiketiraju kao tradicionalisti, fundamentalisti ili se smatraju nesposobnim da se nose s modernim pogledima na svijet – napomenuo je dr. Pramenković.
Također je naglasio da zbog ovakvih etiketiranja, brzopletih osuda i obostranih sumnji, često dolazi do pogrešnog shvatanja onoga što zapadna historijska kritika zaista predstavlja.
– Zapadna historijska kritika predstavlja skup analitičkih pristupa, razvijenih unutar zapadne akademske tradicije, s ciljem da se historijski izvori ispituju kritički, sistematski i kontekstualno. U islamskoj historiografiji, zapadni historijski kriticizam se primjenjuje na izvore poput hadisa, sire i klasičnih historiografskih djela, često dovodeći u pitanje njihovu pouzdanost – kazao je.
Podsjetio je da postoji i jedno dublje, fundamentalno pitanje s kojim se muslimanska intelektualna elita mora suočiti kada se bavi zapadnom historijskom kritikom.
– To je pitanje da li zapadna historijska kritika potkopava i dovodi u pitanje islamsku tradiciju, teologiju i praksu. I još važnije, kako se možemo nositi s izazovima koje ova metoda postavlja pred historiografske izvore o životu poslanika Muhammeda, a. s. – istakao je dr. Pramenković.
izvor: Preporod info
