Predlog izmjena Porodičnog zakona donosi važne novine u oblasti prava djeteta, roditeljskih prava i uloge države u porodičnim odnosima, sa ciljem jačanja zaštite i pravne sigurnosti u praksi. Poseban fokus je na boljoj zaštiti djece i jasnijem uređenju porodičnih odnosa.
O ovim izmjenama govori prof. dr Jasmina Nikšić, sa departmana pravnih nauka Univerziteta u Novom pazaru, profesorica porodičnog prava, koja ističe da se promjene zakona posebno odnose na zaštitu djece, uključujući i sprečavanje maloljetničkih brakova.
“Predloženim izmjenama i dopunama Porodičnog zakona ta mogućnost se briše, odnosno zabranjuje se sklapanje brakova sa licima koja nemaju navršenih 18 godina života, sve u cilju, kako ste i naveli, sprečavanja maloljetničkih brakova. Ja bih rekla, i biću slobodna da kažem, da maloljetnički brakovi svakako postoje i u Srbiji i na Balkanu. Međutim, maloljetnički brakovi predstavljaju gorući problem više u nekim drugim zemljama gdje je to ustaljena praksa. To svakako ne znači da oni ne postoje kod nas i ova mjera neće u potpunosti, da kažemo, izmijeniti društvenu realnost iz razloga što nam i dalje ostaje pitanje tih maloljetničkih vanbračnih zajednica. Napomenuću samo da bi lice koje je oslobođeno od te bračne smetnje postajalo potpuno poslovno sposobno i prije navršenih 18 godina života i da se i ta mogućnost ovim izmjenama i dopunama ukida, a da će lica moći biti emancipovana i prije punoljetstva u slučaju rođenja djeteta, jer su tada roditelji zakonski staratelji djeteta. Dakle, cilj je sprečavanje ili minimiziranje maloljetničkih brakova, i ocijenila bih to kao nešto što je dobro”.
Napominje da je cilj jačanje najboljeg interesa djeteta, kao i veće uvažavanje mišljenja djeteta u postupcima pred nadležnim organima.
“Tu su date određene izmjene da se djetetovo mišljenje, zapravo da sudovi i postupajući organi, jer tu postupaju i centri za socijalni rad, moraju obrazložiti zašto su djetetovo mišljenje uzeli ili zašto djetetovo mišljenje nisu uzeli u obzir. Jer se tu svakako vrši procjena i psihologa koji će procijeniti šta je zapravo dijete mislilo pod time, koliko je ono shvatilo značaj svojih riječi i svojih eventualnih djela, ali se stavlja obaveza postupajućem organu da obrazloži zašto je prihvatio, odnosno zašto nije prihvatio djetetovo mišljenje. Novina po pitanju dječijih prava jeste i pravo djeteta da samoinicijativno preuzme inicijativu za pokretanje svih postupaka u kojima je dijete učesnik”.
Profesorica Nikšić ocjenjuje da izmjene trebaju pratiti i savremene društvene izazove, te da bi dodatnu pažnju trebalo posvetiti pitanjima poput surogat materinstva, promjene pola i istopolnih zajednica.
“Ono što bi bila zamjerka jeste da je trebalo da se riješe temeljnije i suštinski goruća pitanja i društvene pojave koje već više od jedne decenije postoje i egzistiraju u društvu. Jedna od njih jeste surogat materinstvo. Ono što ne možemo zanemariti, a što mora biti predviđeno, jeste promjena pola, istopolne zajednice i tako dalje. Dakle, ne u smislu da se to zagovara, ali želim istaći da pravnim propisom morate nešto ili dozvoliti, samim tim urediti, ili kao pojavu koja evidentno postoji u društvu, zabraniti”.
Izmjene Porodičnog zakona otvaraju važna pravna i društvena pitanja, a njihova konačna vrijednost zavisiće od načina primjene u praksi.
SANA- Hazir Župljanin
FOTO:SANA
