Cyber bezbjednost u eri vještačke inteligencije postaje jedna od najaktuelnijih i najosjetljivijih tema današnjice. Razvoj naprednih algoritama i sve masovnija primjena AI alata donijeli su ogroman napredak, ali i otvorili vrata novim vrstama digitalnih prijetnji koje se mijenjaju brže nego ikada, kaže prof. dr. Šemsudin Plojvić.
Stručnjaci upozoravaju da se globalno cyber okruženje nalazi pred prekretnicom, dok vještačka inteligencija pomaže u ranom otkrivanju napada i zaštiti sistema.
“Pitanje je u koju svrhu se koristi i da li mi znamo nešto o tome. Ukoliko imamo znanja, imaćemo mehanizme da utičemo da se alati vještačke inteligencije koriste u pozitivne svrhe. Ako nam je situacija nepoznata ići ćemo kuda nas talas odvede, te je važno da svako od nas krene od sebe”, dodaje prof. dr. Šemsudin Plojović.
Prema procjenama stručnjaka, najveći rizik predstavljaju napadi u kojima AI samostalno uči iz slabosti digitalnih sistema, kreirajući prijetnje koje nadmašuju klasične metode odbrane.
“Izazov je, posebno, na javnim i lokalnim ustanovama da održe svoju infrastrukturu, ali i na malim i srednjim preduzećima. Zato što nemaju novca za adekvatnu infrastrukturu, niti za poboljšanje procedura, ali ni za održavanje zaštite podataka. U tom slučaju su stavljeni na milsot i nemilost, onome ko dođe u posed njihovih podataka”, naglašava prof. Plojović.
Može li AI kreirati tzv. “zero-day” napade bez učešća čovjeka i koliko je to danas realna prijetnja?, odgovara.
“Ovo čovječanstvo ima mogučnosti, na mnogo polja, da napravi “zero-day” i jedna od tih načina je blokada interneta ili napad na važnu infrastrukturu. Danas je sve povezano na internetu i većina naših uređaja je dio internet mreže, kao i svi dostavljači energije. Jedan dan kada nema interneta, u bilo kojoj poslovnoj zgradi, ljudi ne rade”, podvlači prof. dr. Šemsudin Plojović.
Jedno je jasno, u eri vještačke inteligencije cyber zaštita više nije samo tehničko, već i društveno pitanje koje će oblikovati našu digitalnu budućnost.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
