Akademik Šerbo Rastoder u emisiji Bosančica nije kaže siguran da su Bošnjaci doživjeli preporod jer idalje nema svijesti intelektualne elite o potrebi nacionalnog i kulturnog uzdizanja.
-Znate šta smo mi uradili. Mi smo se spašavali od sopstvenog straha. Naš sopstveni strah od imena natjerao nas je da se preispitamo da li smo zaista mi jedini bezimeni narod na ovom prostoru koji nacionalni identitet zamjenjuje vjerskom kovanicom ili smo zaista narod koji ima kulturu, tradiciju i nešto što ga čini takvim. I onda se dešava šok. Otkrijemo da su to bolje znali naši preci nego mi.
U svemu tome besmisleno je, ističe akademik Rastoder, optuživati naše pretke a još besmislenije optuživati nas i da li je uopšte smisleno postavljati pitanje ko je kriv.
–Meni ovo dozvoljava mogućnost da pokušam sebi objasniti da nije u pitanju preporod, što bih ja volio, već pitanje nužde. Drugi aspekt problema je, evo bilo koji segment ako uzmete, recimo, ljudi iz džemata će vam reći da je ogroman preporod vidljiv u vjeri zato što su živjeli u jednom vremenu potisnute vjerske osjećajnosti u iluziji u jednoj ideologiji koja je u stvari jednu vjeru htjela zamijeniti drugom. Teoretičari kažu da je ateizam isto vjersko osjećanje kao i teizam i u tom smislu je došlo do nekog samootrežnjenja. Kad su se ljudi vratili nečemu učinilo se da je to prirodno i normalno i da nikad nisu imali prekid u tome
Treći aspekt problema je kultura. U turbulentnim vremenima pokazuje se da svi ne doživljavaju svojim nešto što im pripada.
-Nego se odjednom nešto prepoznalo da je tvoje a nešto da je moje. U tom prepoznavanju da je nešto tvoje mi smo shvatili da je naše, dobrim dijelom. To je apsurd. Ako kažem, a imam pravo da kažem, da je u ratu u Bosni u vladavini tri i po godine jedne vladavine deset puta spaljeno više džamija nego što je za 700 godina vladavine neke druge ideologije spaljeno crkava i objekata, odnosno fakti.
To su, ističe, činjenice koje svakog čovjeka trebaju zabrinuti u smislu da li će monstrum 21. vijeka biti gori od takvog u prošlom vijeku. Bošnjaci kao narod u svom postepenom otrežnjenju prošli su najtežu lekciju u životu, da su se spašavali od propasti, kaže, između ostalog, akademik Rastoder
