Ljetne vrućine i duža putovanja dodatno opterećuju automobile, ali visoke temperature same po sebi ne izazivaju požare. Auto-mehaničar Đorđe Šljukić ističe da vrućina uglavnom otkriva skrivene kvarove koji mogu dovesti do ozbiljnih posljedica.
“Radna temperatura motora je između 90 i 100 stepeni, što je svakako mnogo više od spoljne temperature. Samom motoru ne smetaju letnje vrućine. Problem nastaje kada je nešto neispravno. Ako je, na primer, crevo za gorivo dotrajalo, na visokim temperaturama može da popusti, dođe do curenja i, ne daj Bože, zapali vozilo”, objašnjava Šljukić.
Probleme može izazvati i zapušen DPF filter kod dizel vozila.
“Kada je DPF pred kraj radnog veka i previše zapušen, kompjuter pokušava da ga očisti tako što podiže temperaturu izduvnih gasova. U ekstremnim slučajevima to može da dovede i do paljenja vozila”, objašnjava auto-mehaničar.
Kada je riječ o vozilima s ugrađenim plinom, najveći rizik predstavlja nestručno ugrađena instalacija, a ne sama plinska boca.
“Plinska boca sama po sebi nije rizik. Opasnost predstavlja nestručno ugrađena instalacija. Takođe, ako je ugrađen plin, ne treba voziti isključivo na plin. Najmanje oko 30 odsto vožnje trebalo bi da bude na benzin kako bi i benzinska instalacija ostala ispravna“, naglašava Šljukić.
Redovno održavanje i detaljan pregled vozila prije dužeg puta najbolja su zaštita od kvarova i mogućih požara.
“Redovan servis nije samo zamena ulja i filtera. Najvažnije je da se vozilo podigne na dizalicu i detaljno pregledaju kočiona creva, curenja, elektroinstalacije i ostali sklopovi. Kočiono crevo ne puca samo od sebe, već se njegovo propadanje može uočiti na vreme. I kočiono ulje mora redovno da se menja, jer vremenom upija vlagu, što može dovesti do otkazivanja kočnica prilikom dugih spustova“, kaže Šljukić.
Redovni servisi i pravovremeno otklanjanje kvarova ključni su za sigurnu ljetnu vožnju.
