Na Balkan Green Summitu održan je panel „Od politike do prakse: implementacija EU zelene agende na nacionalnom i lokalnom nivou“. Razgovarano je o praktičnoj primeni evropskih ekoloških politika i njihovom uticaju na privredu i lokalne zajednice.
Državni sekretar u Vladi Republike Srbije, prof. dr Rejhan Kurtović, ističe da strategija donosi ključne ciljeve u smanjenju emisija i razvoju održive mobilnosti.
“Danas imate jedan veoma važan evropski strateški dokument – Strategiju održive i pametne mobilnosti do 2030. godine, koja podrazumijeva tri ključna cilja. Prvi cilj je smanjenje broja automobila na tradicionalna goriva, odnosno da do 2030. godine u Evropi bude 30 miliona vozila bez emisije štetnih gasova. Drugi cilj odnosi se na dupliranje broja putnika u željezničkom saobraćaju, kroz razvoj brze željeznice koja povezuje Beograd sa Novim Sadom, Suboticom, ali i Budimpeštom, čime se jača direktna veza sa Evropskom unijom. Treći cilj jeste povećanje upotrebe bicikala, pri čemu je u prethodnom periodu značajno ulagano u izgradnju biciklističke infrastrukture, posebno u većim gradovima, uz preporuke da se takvi projekti razvijaju i u manjim lokalnim samoupravama”.
Danica Selaković, iz Regionalne privredne komore Zlatiborskog upravnog okruga, ističe da je uloga institucija da osvješćuju privredu i usmjeravaju je ka zelenoj tranziciji i novim tehnologijama koje su ključne za buduće tržište Evropske unije.
“Mi smo tu i da osvješćujemo privredu da sve što radi sada zapravo radi za budućnost. Sve ono što danas ulažu u biznis, iako im je možda sada skupo u smislu prelaska na nove i čiste tehnologije i cirkularnu ekonomiju u cjelini, zapravo je ulaganje koje će ih sutra pozicionirati na tržištu Evropske unije. Utoliko regionalne, odnosno sve ostale komore imaju ulogu poveznice između države, lokalnih samouprava i svih ostalih institucija s jedne strane i privrede s druge strane”.
Prof. dr Zendelabedin Shehi, član Evropske akademije nauka i predsjednik Evropskog instituta za menadžment, pravo i diplomatiju, ističe da je važno jačati praktične vrijednosti poput empatije, mudrosti i povjerenja, kao osnove za uspješniji društveni i ekonomski razvoj.
“Nedostaje nam, osim teorijskog pristupa, i jedna realnost koja se ogleda u tome da smo donekle siromašni u segmentu empatije. Imamo ličnu empatiju – volimo svoje bliske ljude. Imamo empatiju prema svom okruženju, gradovima, državama, ali često smatramo da se empatija „instalira“ preko Instagrama ili TikToka. Imamo introvertnu mentalnu populaciju koja nam stvara određene strukture, dok u isto vrijeme ne vjerujemo dovoljno ni neverbalnoj ni verbalnoj komunikaciji. Zato bi trebalo više koristiti riječ mudrost, a ne lukavost. Lukavost je osobina neuspješnih ljudi, dok je mudrost, s druge strane, investicija koja donosi povjerenje i uspjeh. To je ono što smo naučili od ljudi koji su bolji od nas”.
Panel je pokazao da je za uspješnu primjenu zelene agende važno povezivanje politike, privrede i institucija, kao i ulaganje u održivu mobilnost, nove tehnologije i jačanje povjerenja u društvu.
