Sve više vremena provodimo sedeći, fizička aktivnost je sve ređa, a umor i stres postali su gotovo svakodnevno stanje modernog čovjeka. Postavlja se važno pitanje, kada iscrpljenost prestaje da bude prolazna i postaje ozbiljan zdravstveni problem?
O tome kako savremeni način života utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kao i o tome kako prepoznati i na vrijeme spriječiti burnout sindrom, za Sandžačko jutro govorio je dr Fuad Ugljanin, specijalista socijalne medicine.
Upozorava da hronični stres, nedostatak kretanja i konstantna psihička opterećenja mogu dovesti do postepenog narušavanja zdravlja, pri čemu se simptomi često ne primijete na vrijeme. Umor, pad koncentracije, razdražljivost i gubitak motivacije samo su neki od znakova koji mogu ukazivati na početak burnout sindroma.
“Sve su to stanja koja su u velikoj mjeri povezana sa savremenim načinom života. Danas prosječna osoba provodi između osam i dvanaest sati sedeći na svom radnom mjestu. Međutim, dodatni problem je što se taj obrazac ne završava odlaskom s posla, već se nastavlja i kod kuće, gdje se vrijeme često provodi u sjedećem položaju, ispred ekrana”, objašnjava dr Ugljanin.
Burnout se danas sve češće prepoznaje kao ozbiljno stanje koje ne utiče samo na radnu sposobnost, već i na ukupni kvalitet života, odnose sa okolinom i opšte zdravstveno stanje. Zato je pravovremeno reagovanje ključno kako bi se spriječile dugoročne posljedice.
“Kod hronične iscrpljenosti, odnosno burnout sindroma, i nakon prospavane noći osoba se ne osjeća odmorno, svježe i spremno za rad. Umjesto toga, osjećaj umora i dalje traje, možda u nešto manjem intenzitetu, ali bez stvarnog oporavka. Prisutan je osjećaj bezvoljnosti, gubitka entuzijazma za rad, kao i smanjenog interesovanja za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo. Ovi simptomi mogu biti jasni znakovi da hronična iscrpljenost i opterećenje traju duži vremenski period”, poručuje specijalista socijalne medicine.
Stručnjaci savjetuju balans između poslovnih obaveza i odmora.
“Ne može se napraviti jasna granica između poslovnog i privatnog života, a ako se na to ne obrati pažnja, ta granica se još lakše gubi. Zbog toga je važno uspostaviti životne rutine i planirati vrijeme na strukturisan način, odnosno imati makar okvirni dnevni ili sedmični plan. Priroda ljudskog tijela zahtijeva kretanje i fizičku aktivnost, potrebu za promjenom i dinamikom. Ukoliko je na poslu prisutan sedentaran način života, neophodno je da se u slobodno vrijeme uvede dodatna fizička aktivnost, kako bi se uspostavio ravnotežniji i zdraviji životni ritam”, podvlači naš sagovornik.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je pravovremeno prepoznavanje simptoma i promjena životnih navika ključno za očuvanje zdravlja i prevenciju ozbiljnijih posljedica.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
