Rast cijena nafte i gasa, poremećaji u lancima snabdijevanja i globalne krize već utiču na poskupljenje hrane širom svijeta, a posljedice bi u narednim mjesecima mogle snažnije pogoditi i evropsko, ali i srpsko tržište, upozoravaju ekonomisti.
Profesor Slobodan Aćimović istakao je da je snažniji udar na cijene hrane izazvao početak rata u Ukrajini 2022. godine, ali je upozorio da bi i nova kriza mogla ponovo podstaći rast inflacije.
“I suštinski, ono što nam se dešavalo u zadnjih šest godina može se nazvati troškovna inflacija – imamo povećanje troškova, samim tim to ide na inflaciju. Međutim, ja bih volio da se Srbiji i ovdje okolnim zemljama ne desi taj jedan scenario koji se, nažalost, dešava u zapadnoj Evropi, a to je da su se oni, nakon početka rata u Ukrajini, praktično samostalno odrekli jeftinog ruskog gasa i jeftine ruske nafte i samim tim je to dovelo do rasta energenata. Ja bih volio da se to nama ne desi i mislim da smo na putu da ipak idemo, da tako kažem, tim nekim stabilnim putem da se to ne desi, prije svega i kroz transformaciju NIS-a, a poslije toga i kroz produženje, nadam se, dugoročno produženje ugovora sa ruskom stranom u vezi gasa. Ali kad pričamo generalno o cijenama hrane, mi ćemo tu uvijek imati pomjeranja, ne samo zbog energenata, nego i zbog skuplje logistike, transporta, na koju opet utiču energenti, kao i generalno, opet, obrnimo-krenuli, vraćamo se na taj globalni disbalans u nedostatku nafte u ovom trenutku, gdje imate rezerve nafte u smislu finalnih proizvoda u milionima barela koji se tope. Države, naravno, izbacuju svoje rezerve nafte na tržište ne bi li stabilizujuće djelovale na tržište, međutim, te rezerve se tope. Vidjećemo dokle će ovo da potraje. Ja se nadam da će ovaj rat relativno brzo da se završi”, ističe profesor.
Profesor upozorava da skuplja nafta utiče na rast cijena hrane, ali da situacija još nije na nivou krize iz 2022. godine.
“Imate globalni nivo – imate 20% disbalansa između ponude i tražnje nafte. I velike zemlje nastavljaju puno da troše, troše i zalihe, naravno, i samim tim, kad imate disbalans u ponudi i tražnji, cijene idu gore. Znate i sami da se sada kreće oko 100–110. Neki put možda padne ispod 100, pa smo mi onda jako srećni, ali, kako da kažem… ali to kratko traje… ali jako, jako je to skupo. Ono što je jako bitno, treba reći i to da je značajno jači udar na cijene hrane bila kriza iz rata u Ukrajini iz 2022. godine. Prema podacima Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu, dakle, taj neki indeks koji se mjeri, taj udarac na neki kompozitni indeks kojim se to mjeri, trenutno je na 130,7, a za vrijeme šoka, onog izuzetnog šoka koji se desio tokom rata u Ukrajini, bio je oko 160. Dakle, još nismo dostigli taj nivo i, daj Bože da ne dostignemo u smislu pritiska na cijene hrane, jer sve ovo – đubrivo ulazi u hranu, prije svega, tako – kukuruz, pšenica, uljarski proizvodi. To kasnije ulazi u pekarske proizvode, mlijeko, meso”, dodaje.
Kao ključne uslove za očuvanje ekonomske stabilnosti u Srbiji istakao je stabilno snabdijevanje energentima, dugoročno obezbijeđen ugovor za gas i kontinuitet podrške privredi.
“Ono što je jako bitno, a to je – hajde da mi prije svega uradimo ono što je do nas, a to je da u miru sačekamo transfer između MOL-a i NIS-a, da imamo kontinuirano snabdijevanje i da, sa druge strane, obezbijedimo dugoročniji ugovor sa ruskom stranom, da ne dozvolimo da nam gas, kao nažalost u Evropskoj uniji – a gas je pokretač svega, i privrede i stanovništva – poskupi višestruko. Neki podaci kažu i tri do pet puta.Bolje je da idemo sa subvencionisanjem određenih troškova nego da dozvolimo rast inflacije”, zaključuje profesor Aćimović.
