Povodom Svjetskog dana intelektualne svojine, u fokusu ekonomske javnosti nalazi se pitanje kako zaštita znanja, inovacija i kreativnog rada utiče na razvoj tržišta i dugoročnu stabilnost ekonomija. O tim temama razgovarali smo sa doc. dr. Harisom Zogićem, koji ukazuje da intelektualna svojina danas predstavlja jedan od ključnih ekonomskih resursa.
Odgovarajući na pitanje kako intelektualna svojina utiče na ekonomski razvoj, Zogić ističe da je riječ o temelju savremene ekonomije zasnovane na znanju.
“Postoji način da se nekako i u tom ekonomskom razvoju napravi par koraka naprijed u smislu da se preskoče određene faze koje bi prirodno bile pred nama u tom ekonomskom razvoju, a to je kroz upravo digitalni razvoj, IT industriju, kreativnu industriju i tako dalje. Onda možemo kazati da postoji mogućnost da kroz ove industrije jednostavno mi i preskočimo određene faze ekonomskog razvoja u toj tranziciji, da jednostavno dođemo na neki viši nivo kada je u pitanju i sama zaštita intelektualne svojine”, objašnjava on.
Govoreći o značaju inovacija i zaštite autorskih prava za privlačenje investicija, naglašava da investitori traže pravnu sigurnost.
“Inovator koji su potpuno nezaštićeni, s jedne strane, to je jedna krajnost, a druga krajnost bi bila da, hajde da kažemo, država uspostavi stroge zakone koji će potpuno da zaštite, je li, i da stegnu obruč oko inovacije”, dodaje ekonomista.
Na pitanje da li male ekonomije dovoljno koriste potencijal intelektualne svojine, Zogić odgovara da postoji značajan prostor za napredak.
“Tržište, zaista, hajde da kažemo, bude okrutno. Tržište ne zanima da li ste vi prvi razvili svoj proizvod ili ste drugi ili ste nekoga kopirali. Jednostavno, tržište će kupovati, reagirati na određeni proizvod ili uslugu shodno cijeni tog proizvoda, kvalitetu, pa onda dolazi, je li, vrijednost brenda, ukoliko se radi o jačem brendu, i tako dalje”, ističe on.
Na pitanje o balansu između zaštite inovatora i dostupnosti proizvoda građanima, Zogić ističe da je riječ o jednom od najosjetljivijih ekonomskih i društvenih pitanja.
“Stvari, odnosno proizvodi ili usluge koje su ekonomski neelastične, dakle nemaju svoje supstitute, kao što je, na primjer, hljeb. Zamislite sada da neko zaštiti hljeb i vi ne možete više da proizvodite i tako dalje, da jednostavno ta zaštita takvih proizvoda ili usluga mora biti posebno definisana zbog opšteg dobra građana. Tamo gdje imamo elastične proizvode koji imaju veliki broj supstituta, svakako da jednostavno to možemo biti rigorozniji”, podvlači on.
Svjetski dan intelektualne svojine tako predstavlja priliku da se ova pitanja sagledaju ne samo iz pravnog, već i iz ekonomskog ugla, kao dio šire strategije razvoja zasnovane na znanju, inovacijama i održivom rastu.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
