Svjetski dan intelektualne svojine obilježava se kao podsjetnik na ključnu ulogu ideja, kreativnosti i znanja u savremenom društvu, ali i na potrebu njihove adekvatne zaštite, posebno u eri ubrzane digitalizacije i razvoja vještačke inteligencije.
Upravo o tim izazovima, ali i pravnim okvirima koji oblikuju ovu oblast govori pravnica prof. dr. Jasmina Nikšić.
“Ukoliko govorimo o pravnom okviru u Republici Srbiji, možemo reći da je on u velikoj mjeri kvalitetan i usklađen sa pravom Evropske unije, uz jasno izraženu težnju daljeg unapređenja u procesu pridruživanja. O značaju ove oblasti govori i činjenica da je jedno od pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja EU, poglavlje sedam, u potpunosti posvećeno zaštiti intelektualne svojine. Sa stanovišta institucionalnog okvira u Republici Srbiji, postoji Zavod za intelektualnu svojinu, kao nadležna institucija koja se bavi zaštitom, registracijom i unapređenjem sistema intelektualne svojine“, objašnjava ona.
Jedan od ključnih problema, prema riječima naše sagovornice, jeste balans između zaštite autora i slobodnog pristupa informacijama.
“Autori imaju izraženu svijest, dok je sa druge strane ta svijest manja kada govorimo o zloupotrebama, jer je uvriježeno mišljenje da je sve što je na internetu nezaštićeno. Dakle, najveće zloupotrebe postoje u sferi fotografije, gdje, ukoliko koristite tuđu fotografiju, morate potpisati autora, a ukoliko želite da komercijalizujete tu njegovu fotografiju, potrebno je da tražite dozvolu od njega, koju vam on može dati uz određenu naknadu ili besplatno”, ističe Nikšić.
Poseban fokus u posljednje vrijeme stavljen je na razvoj vještačke inteligencije, koja otvara niz pitanja, od autorstva nad sadržajem koji generišu algoritmi, do odgovornosti za eventualne povrede prava.
“Zakoni u Srbiji trenutno još uvijek nemaju regulisan taj dio. Dakle, zakoni sačekaju da bi se vidjelo da li će se određena promjena u društvu zadržati ili je privremena, da bi se ona pravno uokvirila i da bi se znalo na koji način da se sa njom postupa. Upravo je sfera vještačke inteligencije u Srbiji neregulisana, pa tako, ukoliko date neku inovaciju uz pomoć vještačke inteligencije, postavlja se pitanje ko je autor”, pojašnjava pravnica.
Svjetski dan intelektualne svojine, zaključuje Nikšić, nije samo simboličan datum, već prilika da se otvori šira društvena rasprava o tome kako zaštititi kreativnost u vremenu koje se ubrzano mijenja. U svijetu gdje ideje sve više postaju najvrijedniji resurs, pitanje njihove zaštite ostaje jedno od temeljnih pitanja budućnosti.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić-Kahrimanović
