Stručnjaci upozoravaju da vještačka inteligencija može imati ozbiljan uticaj po mentalno zdravlje čovjeka, a posebno je zabrinjavajuća mogućnost da kroz sugestiju i manipulaciju navede mlade ljude na samodestruktivne misli i ponašanje.
Psihijatar, dr. Rešad Hazirović, kaže da osoba u krizi često traži utehu u virtuelnom razgovoru.
“Indirektno je moguće da neko postavi pitanje, koja je smrtna doza određenog lijeka i da to iskoristi na neki način. Postoji opasnost da ona može da se zloupotrebi, te potencijalno postoji, ako neko ima takve namjere, da neko dobije informacije koje mu mogu pomoći”, objašnjava on.
Profesor informatike, Samed Jukić, objašnjava da mašina nema svijest, ali da ima moć sugestije.
“Kada se AI uveže sa emotivnom inteligencijom, a govorimo o robotu, kodu i algoritmima, koji funkcionišu konkretno bez emotivne dimenzije, već isključivo na osnovu podataka, informacija i statistike”, istakao je on.
Vještačka inteligencija nije sama po sebi zla, ali ako se pusti bez kontrole, može nesvjesno usmjeriti ljude u pogrešnom pravcu. Stručnjaci poručuju da nijedna tehnologija ne može zamijeniti ljudski kontakt i pravovremenu stručnu pomoć.
“Vještačka inteligencija nije loš sagovornik, već može biti neko ko vam pravi društvo, odgovara na pitanja i daje dobre informacije za različite teme. Dakle, ništa ne može da zamijeni konkretan ljudski govor koja podrazumjeva i neverbalnu komunikaciju”, istakli su stručnjaci.
Poruka je jasna, vještačka inteligencija može biti saveznik, ali i ozbiljna prijetnja ako se koristi bez etičkih granica.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
