U skladu sa sve izraženijim evropskim trendovima koji odgovaraju na izazove starenja radne snage, Slovenija je uvela model skraćenog radnog vremena uz punu platu za radnike od 58 godina ili one sa preko 35 godina radnog staža.
Inicijativa je inspirisana praksom iz skadinavskih zemalja, gdje se već neko vrijeme testiraju slični modeli sa ciljem produženja radnog vijeka, kaže ekonomski analitičar Haris Zogić..
“80 odsto radnog vremena, 90 odsto plate i 100 odsto doprinosa. Cilj jeste da se na taj način poveća produktivnost radne snage, posebno onih koji su blizu penzije i da se taj rang spušta i na mlađu radnu populaciju. U onim država u kojima je uvedeno ovakvo radno vrijeme, pokazalo se da se povećala produktivnost radne snage, a Slovenija je prvo primjenila u IT industriji”, objansio je on.
Koliko je takva mjera primenljiva na lokalu, Zogić kaže.
“Mnogo je teško kazati bez pilot projekta kojim bi izmjerio efikasnost takvog modela. Dakle, rano je govoriti, jer prema Zakonu Republike Srbije radnja nedjelja traje 40 sati i ona se može skratiti, maksimalno, na 36 ukoliko za to postoji opravdan razlog. Jednostavno taj model može biti primjenljiv, ali ga treba uvoditi postepeno i u onim sektorima gdje bi mogao da bude efikasan”, dodao je on.
Ekonimski analitičar ističe da poslodavci sa lokala nisu spremni za taj korak.
Haris Zogić, ekonomski analitičar
“Generalno, kada poslodavcima kažete da će se smanjiti radno vrijeme ljudima koji rade kod njih, mislim da biste dobili negativne odgovore. Razlog je što ih je teško ubijediti na skraćenje radnog vremena može dovesti do veće produktivnosti, a samim tim način na koji bi se to dokazalo bi bio veoma važan”, naglasio je on.
Napominje da zaposleni, uglavnom, rijetko su na vrijeme na radnim mjestima.
“Rijetki su radnici koji će doći u sedam ili osam sati na posao, sjesti i početi da rade. Zato kaže da tokom radnog vremena u svim državama imamo efektivni rad koji je, dosta, kraći od realnog radnog vremena. Produženje radnog vremena nije rješenje, već da poslodavci izmjere efektivnost rada i kontrolišu koliko su njihovi radnici efektivni”, rekao je Zogić.
Iako Slovenija ovim potezom pravi iskorak ka modernizaciji radnog zakonodavstva i očuvanju starije radne snage, ostaje pitanje koliko je sličan model primenljiv na lokalnom nivou u zemljama regiona. Ekonomista Zogić upozorava da poslodavci u manjim sredinama još uvijek nisu spremni za takve promjene, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu.
“Jako je teško davati savjete privrednicima, jer svaki od njih ima svoje izazove sa kojima se suočava, a najveći izazov poslodavcima je naći radnu snagu, a prije svega ljude koji hoće da rade, iako brojke pokazuju da je nezaposlenost na visokom nivou. Moja poruka jeste da budemo povezaniji sa svijetom”, podvukao je on.
U tom smislu, model “manje rada za istu platu” ostaje ambiciozan cilj koji zahtjeva širu reformu ne samo zakonskih okvira, već i radne kulture.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
