Vraćanjem kazaljki jedan sat unazad počelo je zimsko računanje vremena. Kraći dani i raniji dolazak mraka kod pojedinih ljudi mogu uticati na raspoloženje, koncentraciju i nivo energije.
Organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi novom ritmu, a važno je da tokom tog perioda ne zanemarimo vlastite potrebe.
„Promjena kazaljki na satu, odnosno prelazak na zimsko računanje vremena, može izgledati kao da dobijamo jedan sat ujutru više sna, ali kao i svaka druga promjena zahtijeva od našeg organizma i fiziološki, ali i mentalni napor kako bismo se adaptirali na novonastalu situaciju. Zato, sa jedne strane, ne smijemo biti grubi prema sebi ako osjetimo da se ne adaptiramo dovoljno brzo ili osjećamo promjene u raspoloženju, funkcionisanju, u svakodnevnom životu, a sa druge strane ne bismo smjeli ni da se preopteretimo. Na primjer, u tom periodu kada znamo da se najavljuje promjena kazaljki, da, na primjer, ne pravimo tako gust raspored i naše liste različitih obaveza ne smiju biti pretjerano duge kako bi se sačuvala energija za dane koji predstoje “, kaže psihološkinja Irma Koca Dagli.
Redovan raspored spavanja, fizička aktivnost, kvalitetna ishrana i izlaganje dnevnom svjetlu mogu olakšati prilagođavanje novim okolnostima.
„Ono što možemo uraditi jeste da se držimo rutina koje već imamo jer su one dobra prevencija disciplinovanog ponašanja u tim različitim novim uslovima, zatim da izbjegnemo plavo svjetlo ekrana računara, telefona, i pri uspavljivanju, zato što će slati različite signale našem organizmu koji nisu prirodni, ali i ujutru. Kada se probudimo, treba da se probudimo uz sunce, odnosno dnevno svjetlo, ako sunca nema, jer ono će jedino dati signal našem organizmu da prekine pospanost i lučenje melatonina i to će pobuditi naš organizam i spremiti ga za akciju u toku dana“, ističe Koca Dagli.
Kraći dani mogu pojačati pospanost tokom poslijepodneva, zbog čega je važno prilagoditi dnevni tempo i ostaviti dovoljno vremena za odmor.
„Možda iskoristiti taj sat ujutru više koji imamo, dnevnog svjetla, za razgibavanje ili fizičku aktivnost, pripremu dana uz planiranje i slično, kako bismo olakšali sebi onda kada već u pet sati popodne vidimo da je napolju mrak. Taj nedostatak sunčevog svjetla, odnosno dnevne svjetlosti, naravno da utiče na lučenje hormona, prvenstveno kod nas, pa se možemo osjetiti pospanim već popodne. Dakle, nekad je usporavanje zaista jedini način da uhvatimo korak sa promjenama koje nastaju u sredini“, kaže psihološkinja.
Ukoliko promjene u raspoloženju i koncentraciji duže traju i ometaju svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se potražiti stručnu pomoć.
„Ako osjetimo jak pad koncentracije, pad u fokusu, dakle ne možemo da funkcionišemo kako smo funkcionisali do tada, ako izbjegavamo ljude, izlaske, osjećamo se bolje u zatvorenom prostoru, imamo promjene u snu, u apetitu i slično, moramo poraditi na tome. Ako to traje više od dvije do tri nedjelje, onda je možda i vrijeme da se potraži pomoć kako bismo uhvatili korak sa promjenama i vratili se u ono naše funkcionalno stanje gdje naš organizam zaista najbolje i produktivno djeluje“, poručuje Koca Dagli.
Redovne navike, dovoljno odmora i briga o sebi mogu olakšati prilagođavanje zimskom računanju vremena.
