U vremenu kada građani svakodnevno osluškuju promjene cijena na rafovima, jedno pitanje se nameće, da li smanjenje trgovačkih marži može biti lijek za prazne potrošačke korpe?
Ekonomiski analitičar mr. Haris Zogić objašnjava da pad marži svakako može uticati na popunjavanje potrošačke korpe, ali da je to samo dio mnogo šire slagalice.
“Sumnjam da će doći do prekomjerne kupovine proizvoda s obzirom da je Uredba donesena na šest mjeseci sa mogućnošću produžetka, te definitivno ne vidim mogućnost da može doći do manjka proizvoda na rafovima”, pojasnio je on.
On dodaje da ključ leži u lancu od proizvodnje do prodaje.
“Važan je dugoročni efekat i da li će se prestati sa praksom povećanja cijena, odnosno postavljanje visokih marži na prehrambenim proizvodima ili u domenu osnovnih životnih namirnica”, rekao je ekonomski analitičar.
Na pitanje koliko bi građani realno morali da osjete benefit pada marži, Zogić naglašava da bi to bilo vidljivo tek kod određenih proizvoda, i to kratkoročno.
mr. Haris Zogić, ekonomski analitičar
“S tim da potrošači ne smiju upasti u zamku impulsivne kupovine, jer kada se desi smanjenje cijena onda imamo situaciju da potrošači počnu misliti da proizvode mogu kupiti po jeftinijoj cijeni gdje možemo priuštiti više proizvoda nego inače što radimo. Dakle, najpametniji pristup, kod ovakvih stvari, jeste da svi mi kupujemo one namirnice koje smo kupovali i ranije i da ne posežemo za kupovinom stvari koje nam nisu potrebne”, kazao je on.
Zogić podvlači da je pad marži dobar signal solidarnosti trgovaca sa potrošačima, ali ne i trajno rješenje.
“Na taj način država uspostavlja kontrolu nad maržama i može biti manje zloupotreba na tržištu. To može povećati povjerenje građana, jer imati psihološki efekat da su oni sigurniji da su cijene niže te da država brine, gdje će oni slobodnije i trošiti novac”, dodao je on.
Dok ekonomisti pozivaju na sistemska rješenja, građani i dalje mere svaki dinar u novčaniku. A korpa prazna ili kupa, ostaje najtačniji barometar stvarnog života.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
