U organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji danas je u Novom Pazaru, na Fakultetu za islamske studije, održan skup „Hatme-dova i sjećanje na rahmetli muftiju akademika Muamera-ef. Zukorlića“, povodom pet godina od njegovog preseljenja na Ahiret.
U okviru skupa, predsjednik Mešihata, muftija dr. Mevlud-ef. Dudić, održao je javni čas pod naslovom „Muamer-ef. Zukorlić – čovjek ideje, odgovornosti i djela“.
Govoreći o životu i djelovanju rahmetli muftije Zukorlića, muftija Dudić osvrnuo se na njegov doprinos vjerskom, obrazovnom, kulturnom, nacionalnom i društvenom životu Bošnjaka. Posebno je istakao njegovu posvećenost jačanju Islamske zajednice, izgradnji obrazovnih institucija i očuvanju identiteta bošnjačkog naroda.
„Rahmetli muftija je razumio da Islamska zajednica ne može biti samo administrativni okvir. Ona mora biti duhovni oslonac čovjeku, mjesto obrazovanja i odgoja, prostor zajedništva i institucija kojoj ljudi vjeruju. Zato je njegovo djelovanje bilo usmjereno ka jačanju institucionalne samostalnosti Islamske zajednice, razvoju obrazovnih ustanova, afirmaciji bošnjačkog kulturnog i nacionalnog identiteta te stvaranju cjelovitog sistema koji će odgovoriti na potrebe muslimana. S njegovim imenom i vizijom povezani su razvoj Fakulteta za islamske studije, osnivanje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, jačanje medijske, izdavačke i humanitarne djelatnosti, kao i brojne ustanove i inicijative koje djeluju u okviru Islamske zajednice”, istakao je muftija Dudić.
Poseban osvrt posvetio je njegovom zalaganju za jedinstvo Islamske zajednice, očuvanje veza Sandžaka s Bosnom i Hercegovinom, kao i povezivanje Bošnjaka u domovini i dijaspori.
„Posebno mjesto u njegovom vjerskom i društvenom djelovanju zauzimalo je očuvanje duhovnih, institucionalnih i nacionalnih veza Sandžaka s Bosnom i Hercegovinom. U vremenu kada su političke granice nastale raspadom Jugoslavije donosile nove izazove organizovanju vjerskog života, dosljedno je zastupao stav da Sarajevo, kao duhovno i institucionalno sjedište Islamske zajednice, mora ostati važna tačka povezivanja Bošnjaka, bez obzira na države u kojima žive. Za njega to nije bilo pitanje samo organizacijske povezanosti. Bilo je to pitanje historijskog kontinuiteta, vjerskog legitimiteta i odgovornosti prema budućim generacijama. Islamska zajednica nije smjela biti ograničena državnim granicama, nego je trebala predstavljati duhovni i organizacijski okvir koji povezuje muslimane na različitim prostorima. Među inicijativama koje su obilježile njegovo djelovanje bilo je i osnivanje Zajednice sandžačke dijaspore. Njegova vizija jedinstva podrazumijevala je da Bošnjaci Sandžaka, Bosne i dijaspore, uprkos različitim društvenim i političkim okolnostima, sačuvaju osjećaj međusobne pripadnosti i odgovornosti za zajedničku budućnost“, ukazuje on.
Muftija Dudić govorio je i iz perspektive dugogodišnjeg saradnika, saborca i bliskog prijatelja rahmetli Muamera-ef. Zukorlića, ukazujući na odgovornost sadašnjih generacija da čuvaju i razvijaju naslijeđe koje je ostavio.
„A meni, kao njegovom saradniku, saborcu i bratu, ostaje jedna druga dimenzija sjećanja. Ostaje spoznaja da sam lično imao priliku dijeliti dio životnog puta s čovjekom koji je mnogo toga želio, mnogo toga pokretao i koji je vjerovao da se pred velikim izazovima ne smije uzmicati. Ostaje zahvalnost za povjerenje, za zajednički rad, za podijeljene brige i odgovornosti, ali i za sve ono što smo, svako u okviru svoje uloge, nastojali učiniti za Islamsku zajednicu i naš narod. Njegovim preseljenjem na ahiret nije prestala naša obaveza da nastavimo i borimo se dalje. Naprotiv, tek se u vremenu nakon odlaska jednog čovjeka jasnije vidi koliko su drugi spremni preuzeti odgovornost za ono što je započeto“, zaključio je Dudić.
Istaknuto je da se poštovanje prema njegovom djelu ne iskazuje samo sjećanjem i prigodnim govorima, već i očuvanjem institucija, ulaganjem u obrazovanje i preuzimanjem odgovornosti za budućnost zajednice.
Na početku skupa ašere je proučio mr. Ensar ef. Latifović, a prisutnima se u ime domaćina obratio dekan Fakulteta za islamske studije, dr. Enver Omerović. Kasidu “Sandžački lav” izvela je studentica FIS-a Halida Ljajić. Hatma dovu na kraju skupa proučio je dr. hfz. Almir Pramenković.
