Odlazak ljekaru većina pacijenata odlaže sve do trenutka kada vid ozbiljno popusti, iako se ključna oboljenja oka razvijaju potpuno neprimjetno.
Govoreći o zdravlju očiju u emisiji Sandžak televizije „Put zdravlja“, doktorka Emela Suljović, iz poliklinike Suljović u Novom Pazaru, istakla je da savremeni način života i višesatno gledanje u ekrane prinudno dovode i mlađe generacije do sindroma suvog oka i ranog slabljenja vida.
“Savremeni način života mnogo utiče na zdravlje oka i na vid, zato što savremenim načinom života znamo da se čovjek, tako reći, potpunost iz prirode. Manje vrijeme provodi na prirodi, a više vremena provodi u zatvorenim prostorima, taj boravak u zatvorenom prostoru i mnogo duže je rad na blizu, čitanje, gledanje telefona, nažalost, zamara oko, zato što je oko stvoreni da gleda na daljinu Sam pacijent može i ne mora da primijeti simptome suvog oka, kao početnom stadijumu te tegobe suvog oka su ispražene, kao što su neko peckanje, bolenje, osjećaj stranog tijela u oku. Oko se zacrveni, pa se malo smiri i osoba to može da zanemari. Neki teži stadijumi suvog oka su znakovi koje osoba ne može zanemariti, jer onemogućavaju svakodnevne aktivnosti. Osoba se žali na jako peckanje i osjećaj pijeska u očima, oči stalno crvene, suze, peckaju, češkaju i onda osoba javlja kod oftalmologa, a to su već, da kažem, neki uznapredovali stadijumi suvog oka”, istakla je dr Suljović.
Katarakta ne čeka zrelost
Zabluda je da katarakta mora u potpunosti da sazri prije operacije. Savremena medicina omogućava brz i bezbjedan zahvat čim promjene počnu da ometaju svakodnevne aktivnosti.
“Raniji je stav oftalmologa bio da se katarakta operiše onda kada sazri. Međutim, danas se to mišljenje napušta. Iz prostog razloga što zrela katarakta znači veću dozu ultrazvuka, veće oštećenje endokrilnih ćelija i rožnjače, prilikom operacije, znači veća mogućnost komplikacija prilikom i posle operacije i, znači, danas jedan opšte prihvaćeni stav oftalmologa da se katarakta operiše onda kada se primeti i kad pacijentu počinje da smanjuje vidnu oštrinu. Što se tiče operativnog lečenja, odluku o lečenju donosi i oftalmolog i pacijent u dogovoru. Moje lično mišljenje je da se ne operiše kod sprem određene vrste katarakte koje postoje osoba vidi i dalje, da kažemo 100%. Moje lično mišljenje je da se takve katarakte ne rade odmah, već treba pričekati”, dodala je.
Glaukom napada bez bola
Glaukom s razlogom zovu “tihi kradljivac vida”. Oštećenje očnog živca nastaje postupno i bez ikakvog bola, pa se pacijenti često jave tek kada nastane trajno oštećenje.
“Prihavaćeno je da glaukom znači pritisak u očima. Pacijenti samoinicijativno dođu da izmere pritisak u očima, jer imaju pritisak u očima. Glaukom ne daje uvijek takve simptome. Glaukom prolazi bez sindroma, otkriva se slučajno na rutinskom oftamološkom pregledu. To je još jedan razlog što pacijent barem jednom u životu treba doći na oftalmološki pregled. Imali smo mnogo slučajeva da se na rutinskom pregledu otkrije da ima glaukom. Što se tiče dijagnoze, lahko je, jer imamo svu dijagnostiku koja je potrebna da se postavi za glaukom. Odmah na licu mjesta možemo uraditi snimanje očnog živca. Možemo postaviti dijagnozu i pacijent će dobiti adekvatnu terapiju”, zaključuje doktorka.
Zdravlje očiju ne treba uzimati zdravo za gotovo. Redovan preventivni pregled jednom godišnje traje svega nekoliko minuta, a može spasiti vid za čitav život, poručuju iz ordinacije Suljović.
SANA: Hazir Župljanin
