Bošnjačko nacionalno vijeće danas je u Novom Pazaru nizom aktivnosti obilježilo 11. juli – Dan sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Tim povodom održana je posebna sjednica Vijeća, posvećena očuvanju sjećanja na žrtve genocida i obilježavanju ovog datuma.
“Mi, Bošnjaci, želimo istinu i da se do istine, naučnim činjenicama, dolazi. Da se historija ne izmišlja, da se ne negiraju historijske činjenice, da se ne negira istina, da se prouče i sakupe dokazi o zločinima protiv čovječnosti i svim ostalim zločinima. Da istražimo nedjela i teške zločine počinjene nad Bošnjacima i građanima Sarajeva, da se naukom i dokazima dolazi do istine koja će ugušiti i potpuno zaustaviti nacionalističke parole negiranja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kao i negiranja ostalih zločina nad Bošnjacima. Naša je moralna i ljudska obaveza da se suprotstavimo svakom pokušaju negiranja, relativizacije i zaborava genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, ali, kao što rekoh, samim tim i zaborava i negiranja svih zločina koji su počinjeni kroz historiju nad Bošnjacima u Sarajevu”, kazao je predsjednik BNV-a, dr. Fuad Baćićanin.
“I mi znamo, ali ne treba da prestanemo da ponavljamo da je prije trideset i jednu godinu nad Bošnjacima u Srebrenici počinjen genocid, kada je više od osam hiljada ljudi, Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka, ubijeno na jedan brutalan i mučenički način. Stariji su prisilno protjerani, kao i starije žene i djevojčice. I mi ćemo iz godine u godinu to ponavljati, ne samo da bismo se sjetili brojki, jer, naravno, i brojka od preko osam hiljada ljudi jeste značajna za pomenuti, ali mi se ovih stvari ne sjećamo radi brojki, već radi svakog čovjeka koji je stradao u tom gnusnom zločinu, već radi svake priče koju nosi svaka porodica koja je postala žrtva gnusnog zločina koji se dogodio u Srebrenici. Svakako da je pohvalno i lijepo što danas imamo skoro sve međunarodne institucije, skoro sve međunarodne sudove koji su potvrdili ono što mi Bošnjaci znamo. Nama nije potrebno da nam oni kažu da li je u Srebrenici počinjen genocid, mi to vrlo dobro znamo, ali je pohvalno što danas imamo konsenzus međunarodne javnosti da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid, u svom pravnom, ali i u svom suštinskom i činjeničnom smislu”, kazao je Samir Lekić.
“Pitanje fenomena bošnjačke žrtve je višestoljetno, kao što vidite. Nema generacije da nije okusila genocid. I pitamo se, pitat će nas ovi mlađi, jer mišljenja sam da, ukoliko u ovoj prvoj polovini 21. stoljeća jasno, decidno, programski, realno održivo obezbijedimo sigurnost za opstanak našeg potomstva, pitanje je kako ćemo im polagati račun. Šta je rađeno? Ne bih da se naš narod pretvori, ne daj ti Bože, u nekakve pedantne hroničare genocida. Neko je to pedantno, kaže 11, neko kaže i više genocida nad našim narodom. Desilo se. Jesmo li mi hroničari pukih genocida koji nam se događaju ovdje, na našem tlu, na našem ognjištu, u našoj Evropi, kao evropskom narodu osuđenom faktom zla i jačeg, agresivnijeg, moćnijeg, brojnijeg? I šta nam je činiti? Dakle, prvih 50 godina 21. stoljeća, ovih 30 godina je proteklo. Nismo uspjeli, čini mi se, da jasno iscrtamo i definiramo strategiju opstanka našeg naroda ovdje. I ko nama garantuje, ko tom našem potomstvu ovdje garantuje da neće biti još svjetova ovoga sa više lica, da neće biti još srebreničkih inferna, ja bih rekao, notorna. Realno nisam optimist. Nada je utjeha za slabe”, zaključuje Prof. dr Kemal Džemić.
Vijećnici su odobri i Sporazum o saradnji između Vijeća i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Sporazum predstavlja značajan korak u jačanju saradnje na polju naučnoistraživačkog rada, očuvanja kulture sjećanja, dokumentovanja činjenica i zajedničkog djelovanja u suprotstavljanju negiranju genocida i drugih zločina protiv čovječnosti.
