Zbog ekstremno visokih temperatura koje će narednih dana zahvatiti cijelu zemlju, oglašen je crveni meteoalarm. Toplotni talas će potrajati najmanje pet dana, a ljekari Hitne pomoći upozoravaju građane da budu oprezni i da se ponašaju odgovorno, posebno hronični bolesnici.
Dr Aleksandar Čokanović iz Hitne pomoći ističe da visoke temperature ne znače da se ljudi moraju potpuno povući u zatvorene prostorije.
– „Ne treba tako raditi. Hronični pacijenti vole kada se temperatura ustali, da je to toplo ili hladno vrijeme. Visoke temperature ne pogoduju hroničnim pacijentima“, rekao je dr Čokanović.
On savjetuje da se fizičke aktivnosti obavljaju samo u ranim jutarnjim satima, do 10 časova, ili kasnije popodne, nakon 16 ili 17 časova, kada prođu najjače vrućine.
Prilagoditi terapiju i unos tečnosti
Posebnu pažnju treba da obrate osobe koje boluju od visokog krvnog pritiska, naročito oni koji koriste diuretike.
– „Savjet je da svoju terapiju usklade sa visokim temperaturama, u dogovoru sa svojim ljekarima, posebno oni koji piju diuretike – lijekove za izbacivanje tečnosti – jer je tokom ljeta znojenje pojačano. Diuretici dodatno izbacuju tečnost, tako da se terapija mora prilagoditi“, naglasio je Čokanović.
Kada je riječ o hidrataciji, preporučuje se izbjegavanje zaslađenih i gaziranih pića.
– „Treba uzimati mineralnu i običnu vodu. Limonada je takođe dobra opcija, bez šećera – za one koji mogu da podnesu kiselinu“, dodaje on.
Klimatizacija s mjerom
Bez klima-uređaja se, kako kaže, danas teško može, ali je važno ne praviti veliku temperaturnu razliku između spoljašnjeg i unutrašnjeg prostora.
– „Ako je napolju 35–36 stepeni, treba izbjegavati da u stanu bude 18, jer to predstavlja temperaturni šok za organizam, posebno kada se prelazi iz toplog u hladno i obrnuto“, objašnjava doktor.
Prva pomoć kod kolapsa i toplotnog udara
U slučaju da na ulici dođe do kolapsa usljed vrućine, neophodno je reagovati pribrano i pravilno dok ne stigne ekipa Hitne pomoći.
– „Najčešći javni pozivi po vrućini odnose se na kolapse, naročito starijih sugrađana koji izađu ujutru slojevito i toplo obučeni, popiju terapiju za pritisak, a ne izmjere vrijednosti krvnog pritiska, što često otkrijemo na terenu“, kaže Čokanović.
Ako se zateknemo u situaciji da osoba kolabira, treba je rashladiti i dati joj tečnost.
– „Ne treba je polivati većim količinama vode jer nama to može otežati procjenu kada stignemo na teren. Ako je osoba bez svijesti, treba joj podići noge. Ako je razlog nizak pritisak, pacijent će se povratiti za nekoliko sekundi. To je ono što građani mogu da urade odmah“, zaključuje dr Čokanović.
U ovim danima, ključni su svijest, umjerenost i briga za sebe i druge. Hronični pacijenti, starije osobe i svi izloženi suncu treba da obrate dodatnu pažnju i prilagode svakodnevne aktivnosti uslovima vani.
