Većina građana jedva sastavlja kraj s krajem. Iako zarade nominalno rastu, realna kupovna moć stagnira. Ekonomiski analitičar, Haris Zogić, upozorava da nije problem samo u visini prihoda, već i u našoj (ne)disciplinovanosti kada je novac u pitanju.
Dodao da ključni problem nije samo u ekonomskim okolnostima, već i u niskom nivou finansijske pismenosti.
“Kada pogledamo statistiku i vidimo visine prosječnih plata u našoj državi, a onda i minimalac definitivno da velika većina građana živi od prvog do prvog, odnosno veliki broj ljudi svoje plate potroši prije nego što dođe kraj mjeseca. Ja sam često govorio o tome, rekavši da je finansijaska pismenost na niskim granama”, objasnio je ekonomski analitičar.
Zogić dodaje da više od 70% domaćinstava ne vodi nikakvu evidenciju o svojim troškovima, dok čak trećina redovno koristi dozvoljeni minus ili pozajmice pred kraj mjeseca.
Haris Zogić, ekonomski analitičar
“Finansije moraju ići sunkcesivno i moramo napredovati gradacijsk, kako bismo sebe osposobili i naučili da upravljamo tim novce. Štednja, kada pogledamo naše podneblje i ekonomsku razvijenost, jeste luksuz, ali na čemu ja potenciram je da podignemo znanje o finansijama, teda za početak naučimo da budžetiramo i onda kada budemo u blici da štetimo, da to radimo na ispravan način. Koliko puta nam se desi da potrošimo novac nesvjesno, a onda počnemo da paničimo gdje je otišlo 100 eura koje smo do prije par sati imali. Prvo i najvažnije je planiranje i budžetiranje, zatim štednja i na kraju investiranje”, naglasio je on.
Iako statistike redovno pokazuju rast prosječne plate u Srbiji, stručnjaci upozoravaju da ova brojka često ne odražava realno stanje na terenu. Najveća zabluda, kaže Zogić, jeste vjerovanje da prosječna plata predstavlja tipično primanje radnika.
“Određene stvari koje su luksuz jesu velika potreba i na tome svi padamo. Najveća zabluda jeste da se od prosječne plate ne može uštedeti. Smatram da se od prosječne može, ali svakako da nije riječ o minimalcu jer to je nesšto drugo”, dodao je on.
Za sada, građanima ostaje jedino da sami nauče da budu sopstveni finansijski menadžeri ili da čekaju da ih sljedeća plata ponovo iznenadi, ali ne u pozitivnom smislu.
Prosječna zarada na nivou zemlje bez poreza i doprinosa u martu je iznosila 108.013 dinara.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić
