Altun-alem džamija spada u rijetka remek-djela islamske arhitekture u Srbiji i nalazi se pod zaštitom države kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Često je nazivaju novopazarskom ljepoticom, a sagrađena je početkom 16. vijeka.
“I veže se za jednog velikog vakifa ili ktitora dobročinitelja Muslihudina Abdul Ganija koji je bio poznat po nadimkom muezin hodža El-madeni. Ovaj veliki čovjek je ostavio iza sebe mnogobrojna dobra djela koja traju i do današnjih dana”, kazao je muftija sandžački hfz. Abdurrahaman ef. Kujević.
Nakon nekoliko vijekova, danas, svjedočimo da njegova dobra djela traju, te da ono što uvakufio i ostavio iza sebe koristi ljudima.
“Altun-alem džamija jedna je od dvije kupole džamije u glavnom gradu Sandžaka šeher Novom Pazaru. Pored ove Gazi Isa-begova je također bila podkupolna džamija ili sa kupolom, a ostale mahala i sokacima bile su na četiri vode. Kasnije je krenula izgradnja džamija sa kupolama”, riječi su muftije sandžačkog.
Priča o velikom čovjeku do sudnjeg dana svijetli na nebu velikuh ljudi, istinskih muslimana i pobožnjaka.
“Govori nam da je to put kojim treba da ide čovječanstvo, a to jeste da jedno od najvećih blagodati i darova, jeste da život iskoristimo na kvalitetan način i radimo dobra djela u odnosu prema Stvoritelju. To je ono što ostake, što je vječno i što traje”, kazao je hfz. Abdurrahman ef. Kujović.
Muftija sandžački osvrnuo se i na poznatu legendarnu priču o tri careve kćerke, Hadžeri, Altuni i Halimi, koje su živjele u Novom Pazaru, koje su bile bogate i nisu formirale bračnu zajednicu, te da su svoj imetak uvakufile te od toga napravljena Altun-alem džamija, koja je neutemeljena.
“To je legenda koja nema osnove u historijskim činjenicama i definitivno se mi trebamo držati jasnih argumenata i dokaza, a to je da znamo ko je vakif ove džamije, te tim istinama i činjenicama trebamo podučavati naše generacije”, podvukao je on.
U haremu Altun-alem džamije ima dvadesetak nišana. Tekstovi na njima ukazuju da su tu ukopane ugledne ličnosti, paše, službenici, članovi starih novopazarskih porodica.
Najstariji spomenik, kako bilježe historičari, potiče iz 1737. godine, a najmlađi iz 1920. godine. Poslednji u tom haremu ukopan muftija i utemeljivač Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić