U 14 lokalnih samouprava izabrano je 700 starih zgrada koje će energetski biti potpuno obnovljene, kako bi prešle na naplatu grejanja po potrošnji. To je prvi put da se u Srbiji energetski unapređuju cele stambene zgrade, a polovinu posla subvencioniše država.
Maja Vukadinović, pomoćnica ministarke energetike za energetsku efikasnost, objašnjava da se bespovratnim sredstvima finansira rad konsultanata, zatim svi energetski pregledi, sačinjavanje studija i elaborata energetske efikasnosti, kao i 50 odsto investicije.
“Ostalih 50 posto vrednosti investicije građani će otplaćivati kroz račun za grejanje u nekom periodu od osam do deset godina i to tako što se u tom periodu na godišnjem nivou računi neće uvećavati ili će se neznatno uvećati”, dodaje Vukadinović.
Najviše troše zgrade iz sedamdesetih i osamdesetih
Najveći potrošači energije su zgrade koje su izgrađene između sedamdesetih i osamdesetih godina i greju se na daljinske sisteme. Samo u prestonici trećina je takvih zgrada.
Petar Vasiljević, stručnjak za energetsku efikasnost i toplotnu energiju, navodi da grijanje u ukupnoj potrošnji energije u Srbiji utiče sa više od 40 odsto.
“Ovako visok nivo potrošnje prouzrokuje veliki uvoz energenata u Srbiju, troši se godišnje preko jedne milijarda eura za uvoz energenata, a mi moramo da se potrudimo da stvorimo uslove da se smanji potrošnja energije i da se stvore uslovi za prelazak na naplatu po potrošnji”, kaže Vasiljević.
Ovo je važan posao za Srbiju, jer strateška dokumenta predviđaju prelazak na naplatu po potrošnji najkasnije do 2027. godine.
IZVOR: RTS
FOTO: SANA