Ljekari: Gojaznost kod djece raste, posljedice velike

- Advertisement -spot_img

Čitano

Možda vas zanima

 

U Srbiji više od 50 odsto građana živi sa prekomjernom telesnom masom, više od 20 odsto živi sa gojaznošću, a zabrinjava podatak što na godišnjem nivou raste pojava gojaznosti kod djece.

Djeca se sve manje kreću, a više konzumiraju prerađenu hranu. Loše navike, koje je teško ispraviti, glavni su faktor gojaznosti.

“Do 2030. godine blizu dva miliona popuilacije u Srbiji će imati prekomjernu težinu. Kada je riječ o grupi koju mi pratimo uzrasta od pet do 18 godina, smatra se da po tim procenama 18 odsto djece će biti gojazno, što je 215.000 djece na ovoj populaciji, što je alarmantna brojka, ali i veća nego u ostalim zemljama u Evropi”, poručio je dr Rajko Popović, dječiji pedijatar.

Gojaznost je i okidač za mnoge druge bolesti, prije svega za dijabetes.

“Gojaznost je izbiljna bolest koja doprinosi razvoju i drugih oboljenja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, ali i maligne bolesti, te u svakom slučaju nije bezazlena”, objasnila je dr Selma Bihorac, specijalista higijene u Zavodu za javno zdravlje (ZZJZ) Novi Pazar.

Prekomjernoj telesnoj masi doprinose brojni uzroci.

“Preko 90 odsto gojazne djece imaju loše nevike, kao što su grickalice, gazirana pića, brza hrana, bez fizičke aktivnosti. Mi se suočavamo sa predškolskom, a naročito školskom djecom, gdje im kažemo da hrana ne može biti bez ostatka, a to znači da mora imati vlaknaste ishrane. Jesti polako, sažvakati, a onda važan je i tip jela, prije svega zdrava kuhana hrana”, istakao je dr Popović.

S druge strane psiholozi smatraju da osobe da sa viškom kilograma često padaju u depresiju.

“Na osnovu toga često pribegavaju da se izoluju od socijalne sredine i da pribegavaju većoj količine hrane, zbog čega se javljaju psihički poremećaji kod djece, a oni ne mogu prepoznati taj problem kako bi pristupili rješavanju istog, te im je hrana osnovni mehanizam kako bi pobjegli od stavrnosti i negativnih uticaja koje su preživjeli. Prema svim istraživanjima oni u maloj mjeri traže psihološku pomoć, a ona je  važna, jer prema psiho terapiji problem se rješava tako što se uzrok spozna a ne simptom”, riječi su Fazile Šačić, sa departmana za psihološke nauke UNINP-a.

Dječiji pedijatar naglasio da mališanima ne treba davati rigorozne dijete, što u krajnjem ishodu mogu biti loše za organizam.

“Dječiji organizam raste i razvija se i njemu je potrebna energija i kalorije, ali ona ne smije biti u prvom planu i prioritet. Znači da se dijete nauči da postoji porodični obrok, užina, te je važno više manjih porcija u toku dana što će dijete učiniti sitim, ali i omogućiti da raste i razvija se”, podvukao je on.

Pitanje gojaznosti djece u svijetu, ali i Srbiji je veliko. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se stopa gojaznosti kod djece i adolescenata gotovo pet puta uvećala u poslednjih pedeset godina. SZO smatra da je to jedan od najozbiljnijih globalnih zdravstvenih izazova 21. vijeka.

FOTO/TESKT: SANA-A. Alić

- Advertisement -spot_img

Najnovije

spot_img
spot_img
spot_img