Od jula do septembra obavljeno je 21,7 miliona transakcija, što je rast od gotovo 30 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Narodne banke (NBS). Iako dio građana strahuje da bi na taj način mogao da bude pokraden, nadležni ističu da je sistem potpuno bezbijedan.
Samo u trećem kvartalu na taj način obavljeno je više od 22 miliona transakcija ukupne vrijednosti od 270 milijardi dinara ili gotovo 2,5 milijarde eura. Do sada je tu opciju odobrilo 17 banaka i dostupna je za oko 4,5 miliona.
“Može plaćati na fizičkim i internet prodajnim mjestima, kao i da se može prenositi novac kroz uslugu “prenesi”, takozvano P2P plaćanje, gdje se putem broja mobilnog telefona sa računa može prenijeti novac na račun drugog fizičkog lica”, kazao je Aleksandar Stanojević, šef Odsjeka za poslovnu podršku i razvoj novih proizvoda i servisa u NBS.
Ekonomski analitičar, Haris Zogić, kazao da je u Novom Pazaru bilo je oštećenih građana koji su plaćali preko kju-ar (QR) kodova i mobilnim telefonom.
“Nakon toga nemaju mogućnost da prekinu pretplatu i automatski im se sa računa oduzima određeni iznos novca i to na mjesečnom nivou, što dovodi do toga da su ljudi bili u potrebi da mijenaju kartice i zavaraju postojeće račune. Dakle, na internetu ima mnogo prevara pomoću kju-ar koda”, objasnio je Zogić.
Boris Stojanović iz Udruženja zaštitnika preduzetnika i privrednika Srbije navodi da država ima mehanizme i načine da dodatno ohrabri sve da koriste kju-ar kod način plaćanja, ali smatra da bi trebalo krenuti malim koracima.
“Još uvijek ni sve komunalne službe i telekomunikacioni operateri na svojim mjesečnim računima ne štampaju kju-ar kod. Na sajtu NBS je jasno definisan način implementacije tog sistema. Time bi ohrabrili ljude da koriste kju-ar kod, jer je prepisivanje informacija sa svakog računa u elektronsko plaćanje daleko sporije nego skeniranje koda”, dodaje Stojanović.
Ekonomski analitičar istakao da ekonomska pismenost u ovoj regiji na niskom nivou.
“Potrebno je opismenjavati stanovništvo i naučiti ih da koriste digitalne servise, jer oni postaju potreba i gdje god da otputujete, osim u države gdje i dalje funkcioniše po principu keša, odnosno gotovine, morate znati da ih koristite, jer je plaćanje na taj način lakše”, dodao je on.
Aleksandar Stanojević ističe da korisnici treba da se pridržavaju pravila koja dobiju od banke, te da u skladu sa tim plaćaju, da čuvaju svoj platni instrument i ne otkrivaju svoju šifru.
“Ako korisnik ima problem sa transakcijom – da nije izvršena ili nije izvršena kako je želio – treba da se obrati svojoj banci koja će pokrenuti postupak reklamacije i riješiti problem. Korisniku će biti vraćen novac ako se zaključi da je to bila zloupotreba”, dodaje Stanojević.
Instant plaćanje uskoro bi moglo da bude omogućeno i preko aplikacije Vajber, sa kojom je Narodna banka Srbije uspostavila stratešku saradnju. Opcija plaćanja i prenosa sredstava preko Vajbera u upotrebi je u Njemačkoj, Grčkoj i na Kipru.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić