Poslije godišnjeg odmora većina stanovništva pada u depresiju zbog vraćanja svakodnevnim obavezama. Prema tematici, depresija spada u grupu oboljenja i ona se ne javlja na pravi način nakon odmora, ali vid neraspoloženja kod čovjeka je primetan u velikoj mjeri.
Psihološkinja Naida Karasalihović Bulić, kazala da je važno da vodimo zdrav i lijep odnos prema sebi.
“Da vodimo računa o spavanju i zdravoj ishrani, jer fizičke okolnosti utiču na naše psihičko stanje. Ono što je preporuka, kada se vratimo na posao, jeste da postavimo sebi jednostavnije zadatke i da nam prioritet budu obaveze koje ćemo lakše i brže završiti, a onda postepeno završavamo i ostale”, dodala je ona.
Da bismo prihvatili realnu sliku života u mnogome utiče i odmor na kojem smo bili.
“Ako je to bio odmor od dvije nedjelje i ako smo se dobro restartovali vrlo lahko se možemo vratiti na naše obaveze. Ako smo u nedjelju bili na putu, a na posao se vraćamo u ponedjeljak, vrlo teško ćemo se te sedmice vratiti i fokusirati na posao i obaveze koje su pred nama. Zato je važno da dan prije radne nedjelje krenemo da se fizički i psihički pripremamo na ono što slijedi, odnosno za posao, te će nam jedna sedmica biti sasvim dovoljna da ustajemo u željeno vrijeme, imamo svoje navike i rutine”, riječi su Karasalihović-Bulić.
POSAO I LJUBAV
Napomenula da u velikoj mjeri utiče i ljubav prema poslu koji radimo, jer na taj način naš mozak će brže prihvatiti postojeću situaciju.
“Ako je to neki odgovoran posao, vrlo je važno vraćati se na svoje temeljne razloge zašto radimo taj posao i samim tim imaćemo odgovore na tu pripremu našeg posla”, podvukla je psihološkinja.
Strah od vraćanja svakodnevnom životu ima više razloga. Savjet struke jeste da adaptacioni period traje između jedne do tri nedjelje u zavisnosti od okruženja.
SANA-A. Alić
