Ove godine krpelja ima više nego ikada. Najveću šansu da “zakače” krpelja imaju djeca, jer su uglavnom nezaštićena dok se igraju u travi koja nije redovno košena i prskana.
Prema riječima ljekara krpelji mogu biti opasni, ukoliko je riječ o zaraženim.
“Sve češće se boravi u prirodi te tako nam se javljaju i pacijenti sa ujedom krpelja. Neophodno je da se jave kako bi se krpelj izvadio stručno, ali nikako sami jer time mogu pogoršati stanje, naročito ako je krpelj zaražen. Važno je znati da nisu svi krpelji zaraženi. Pregled je važan na osnovu kojeg se može odrediti da li će pacijent biti poslat na dalju dijagnostiku i kako bi se dala odgovarajuća terapija”, kazala je načelnica službe za ZZO Nataša Miajlović.
Istakla da je intervencija i odlazak kod ljekara važan. S druge strane postoji situacija, kako je dodala, da pacijenti ne primete krpelja u narednih 15 dana.
“Kada se pacijenti jave, krpelj se izvadi. Postoji test koji se odradi kako bi se videlo da li je krpelj bio zaražen. Terapija se može uključiti do šest mjeseci, ukoliko je krpelj bio zaražen”, kazala je Miajlović.
Ljekari upozorili da ako primetite krpelja nikako ne pribegavate starim “narodskim” tehnikama vađenja, kao što su premazivanje krpelja acetonom ili uljem.
“Taj proces se radi u hiruškoj ambulanti, gdje se radi dezinfekcija i cišćenje mjesta na kojem je bio krpelj. Napominjem, da ni u kom slučaju krpelja ne trebate vaditi smai kod kuće”, zakljucila je načelnica službe za ZZO.
Kako su eritrociti razoreni, ćelije ne dobijaju dovoljno kiseonika, pa se kod zaraženog javljaju umor, bezvoljnost i malaksalost. Uz to, simptomi bolesti su i visoka temperatura, tamna boja urina i pojava krvi.
SANA-A. Alić
