U hraniteljskim porodicama u Srbiji trenutno je oko 6. 000 djece, što posebno ukazuje na to da bi tendencija porasta broja djece u toj ustanovi bila veća da nije hraniteljskih porodica.
Sa druge strane zabrinjava podatak da najveći broj djece nedostaje oko 300 hraniteljskih porodica.
“Trenutno je, i to je u zadnjih pet godina, oko 400 djece u kontinuitetu. S tim što negdje preko 500 djece uđe u ustanovu na godišnjem nivo, što podrazumijeva da određeni broj njih izađe, vrati se ili u biološku porodicu, ili se profesionalno osposobi da može da nastavi samostalno svoj život”, navodi direktor Centra.
S druge strane, potrebno je i da hranitelji budu prihvaćeni i podržani od strane društva.
“Zarada za rad hranitelja je ispod minimalne, oko 31.000, tako da se hranitelji neće obogatiti od te plate, ali je važan humanitarni rad i želja da se toj djeci pomogne. Uz to, važno je i znati da naknade za hraniteljstvo primaju samo standardni hranitelji, a ne i srodnici prvog reda, jer su oni po zakonu i u obavezi da učestvuju u izdržavanju djeteta”, podvukla je Ana Simić iz Centra za porodični smještaj.
Napominje da sistem socijalne zaštite puno radi na prevenciji kako bi se dijete zadržalo u biološkoj porodici, jer je ona definitivno najbolje mjesto za odrastanje.
“Neke stvari se nikad ne mogu nadomjestiti, gube se u porodici. Upravo zbog toga se pokušava sve kako dijete ne bi završilo u ustanovi. Cilj jeste da dijete, iako mora da uđe, što prije izađe. I to je suština zaštite. Mi pokušamo i na tom emotivnom i na svakom drugom planu da damo podršku djetetu kako bi bilo normalno i sposobno da nastavi samostalno svoj život. Ali u svakom slučaju, to je proces koji traje”, objašnjava Milačić.
Novi Pazar ima samo jednu hraniteljsku porodicu što nije dovoljno s obzirom na broj djece koja traže dom, govore podaci Centra za socijalni rad. Broj djece bez roditeljskog staranja nekoliko puta je veći od broja hraniteljskih porodica tako da se ne može govoriti o zavidnoj poziciji.
“Postoji nedostatak informacija o tome kako hraniteljska porodica funkcioniše. To moramo odvojiti i napraviti paralelu od usvajatelja i hranitelja. Hranitelji trebaju da znaju da je to privremeno i da svačiji normalni razvoj treba samostalnost”, riječi su psihološkinje Naide Karasalihović-Bulić.
Djeca bez roditeljskog staranja zaslužuju da imaju srećno djetinjstvo. Zbog toga je mnogo važno infomisati građane koliko su hraniteljske porodice bitne.
