Orijentalna kuća Nazifa efendije Šuševića u Novom Pazaru

- Advertisement -spot_img

Čitano

Možda vas zanima

Piše: Dr. Harun Crnovršanin

 

PORIJEKLO FAMILIJE ŠUŠEVIĆ

   Prema porodičnom predanju današnji Šuševići su potomci Osman-paše Suše, osmanlijsko-turskog oficira i oslobodioca Novog Pazara u Austro-Turskom ratu 1689. godine. Pretpostavlja se da je došao iz Burse. Osman-paša se naselio u Yeni Pazar (Novi Pazar), nakon što je pobijedio srpsku ustaničku vojsku pod vođstvom po zlu čuvenog Mojsija Raškovića- Paliđaka i odred od 320 austrijskih vojnika koje je, kao pojačanje, poslao general Pikolomini. Ova združena neprijateljska vojska je, par mjeseci ranije, potpuno razorila Novi Pazar.

Samo 30 godina ranije, Evlija Čelebija (1611-1682), poznati turski putopisac, 1660. godine bilježi da „Novi Pazar ima 40-50 mahala, 23 džamije, 11 mesdžida, pet medresa, 3.000 kuća sa rajskim baščama, 1.100 dućana u kojima se izrađuju katanci, čekići, tabandže (op. pištolji) i drugo oružje“. U dokumentima se navodi da je srpsko-austrijska vojska potpuno razorila grad i pobila veliki broj bošnjačkog stanovništva. „Tom prilikom nisu bile pošteđene ni kuće hrišćana, a spaljivanje je bilo propraćeno terorom i nezapamćenim krvoprolićem. Novopazarsko polje bilo prekriveno leševima, i da tada od grada nije ostavljen ni kamen na kamenu“. (Iz knjige „Kameni svjedok“, str. 16. i 20, autora dr. Safeta Bandžovića, izdate u Novom Pazaru, 1999.)

Obzirom da je spasio Novi Pazar od neprijatelja, Osman-paša i njegovi potomci su od tada  uživali veliki ugled. Bili su begovska porodica koja je iznjedrila veliki broj poznatih ličnosti: od narodnih poslanika, muderisa u medresi, preko književnika i profesora do privrednika.

KO JE BIO NAZIF EFENDIJA ŠUŠEVIĆ?

– RAZGOVOR SA NAFIJOM ŠUŠEVIĆ

  Autor ovog teksta je prve dragocjene podatke o Nazifu efendiji dobio od njegove snahe hadži Nafije (Čarovac) Šušević (1925-2013) sa kojom je napravio dva intervjua za potrebe dokumentarnog filma o Aćif efendiji Hadžiahmetoviću, komandantu odbrane Novog Pazara od četnika 1941. godine. Hadži Nafija je ćerka čuvenog Redžep-age Čarovca. Obzirom da je Nafijina majka rano umrla, Redžepaga je oženio Ufu Hadžiahmetović, rođenu sestru Aćifa efendije. Ona je bila pomajka Nafiji i veoma su se dobro slagale. Tako je rahmetli Nafija bila veoma dobro upoznata sa životom Aćifa efendije. Nafija je bila snaha Nazifa efendije Šuševića, jer je bila udata za njegovog mlađeg sina Nasirudina. Ona je bila jedna od prvih pismenih Bošnjakinja u Novom Pazaru a i prva hadžinica iz Sandžaka. Prvi hadž je obavila 1984. godine a kasnije je obavila i još dva bedela.

Bila je i veoma hrabra žena. Ostala je upamćena po tome jer je, 20. marta 2012. godine u novopazarskom Sudu, hrabro svjedočila u korist rehabilitacije Aćifa efendije. Tada je pred sudijom izjavila da su “partizani poslije rata na Hadžetu ubili najbolje ljude u gradu. Ubili su LJUDE, a ostali su LJUDIĆI, kako bi mogli da sa njima rade šta hoće“.

Na drugoj strani, bili su svjedoci koji su svjedočili protiv njegove rehabilitacije. Nafija je autoru Harunu Crnovršaninu, tada u svom intervjuu ispričala kako je, nakon suđenja, u hodniku suda imala žestoku prepirku sa Ramizom Crnišaninom koji je svjedočio protiv rehabilitacije Aćifa efendije.

O kući Nazifa efendije, njegova snaha hadži Nafija je govorila sa oduševljenjem. Pričala je autoru o njenom historijatu, pokazivala mi enterijer kuće, Kuràn star preko 300 godina, o stvaralaštvu njenog svekra Nazifa efendije, njegovim leuhama, svom odlasku na Hadž i mnogim drugim stvarima koje će autor pamtiti dok je živ. Jednostavno hadži Nafija je bila neponovljiva. Tada je autoru ovog teksta, o tome kako mu je država neovlašćeno oduzela  21 ar zemljišta ispred kuće, govorio i Nafijin zet Esad Džanefendić.

RAZGOVOR SA NAZIFOVIM UNUKOM SABAHUDINOM ŠUŠEVIĆEM

   Nakon Nafijine smrti, autor nije prestao da se interesuje za Nazifa efendiju i njegovu kuću. Za nove podatke vezane za familiju Šušević saznao je od njegovog unuka Sabahudina-Baka Šuševića i praunuka Ediba Šuševića. Po Sabahudinovim riječima: Nazif efendija Šušević je bio jedan od najpoznatijih Šuševića. Rođen je 1860. godine u Novom Pazaru od oca Saliha i majke Paše. Imao je starijeg brata Abdurahmana (1810-1911) koji nije iza sebe ostavio porod. Nazifov otac Salih efendija bio je narodni poslanik u Turskom parlamentu (medžlisu) u Istanbulu. Na internetu je neko postavio da je Salih efendija bio muftija, ali je meni to nepoznato. Znam da je bio narodni poslanik. On je svoga sina Nazifa, poslije završene ruždije, poveo u Istanbul na dalje školovanje. Tamo je završio medresu i Islamski fakultet. Stekao je i zvanje hafiza. Međutim, nostalgija za rodnim gradom bila je velika, tako da se mladi Nazif efendija, nakon završenog školovanja u carskom Stambolu, vratio u šeher Yeni Pazar.

Nazif se oženio sa Najom Bučan iz Bijelog Polja (Akova) sa kojom je dobio šestoro djece: 3 sina i 3 kćerke. Sinovi su se zvali: Alaudin (1912-1949), Izudin, koji je umro veoma mlad (1913-1931) i Nasirudin (1922-1984), a kćerke: Fatima, Nusreta i Lutvija.

Opisuju ga kao čovjeka plavih očiju, sigurnoga hoda, malo povijenog i izuzetno ponosnog. Na Ahiret je preseio 1923. godine a mezar mu se nalazi na Velikom groblju u Novom Pazaru..

Najstariji sin Alaudin, koji je bio moj otac, je u braku sa prvom ženom Feridom Šehović (1918-1986) imao sina Redžepa, a sa Mahmurom Agušević (1914-1994), mojom majkom, dobio je mene- Sabahudina i mojeg brata Izudina. Redžep (1936-2015) je oženio Behiju Čavić i sa njom dobio sinove: Ediba i Alaudina. Sabahudin (1943) je oženio Mehdiju Komserović i sa njom dobio sinove: Rejhana i Dževada i kćer Zuhru. Izudin (1942-2001) je oženio Sabihu Ljuhar i sa njom dobio sina Daniala i kćer Emu.

   Nasirudin je u braku sa Nafijom Čarovac (1925-2013) imao kćerku Safiju (1946-2013), koja se 1970. udala za Esada Džanefendića. Obzirom da je Safija-Safa bila jedihnica, i da je od oca naslijedila današnju kuću Šuševića, zet Esad je došao da živi u njenu kuću. Inače, Esad potiče iz poznate pazarske familije Džanefendić. Rođen je 1941. godine od oca Fehima i majke Šahzije-Šahze. U braku sa Safijom dobio je sina Muhameda i kćer Selmu. Muhamed je vlasnik poznatog restorana „Divanhana“.  Oženjen je i ima dva sina: Hamzu i Mirzu.  Selma je udata i radi u Opštinskom sudu kao službenica.

Nazif efendijine kćerke: Nusreta (1911-1928) i Lutvija (1920-1933) su mlade umrle, a Fatima se udala u Rožaje za Eminagu Rožajca sa kojim je imala kćerku Umu koja danas živi u Turskoj. Inače, Uma je bila snaha čuvenog hafiz Abdulaha Kačapora“.

STVARALAŠTVO NAZIFA EFENDIJE ŠUŠEVIĆA

   Sabahudin veoma nadahnuto i sa ponosom nastavlja priču o svom djedu. „Nazif efendija je bio izuzetno obrazovana i svestrana ličnost. Bio je veliki alim, učenjak i pisac. Pored redovnog posla muderisa u pazarskoj Isa-begovoj medresi, bavio se pisanjem, prevođenjem i kaligrafijom. Tečno je govorio arapski, turski i persijski jezik. Preveo je mnoga djela sa arapskog i persijskog jezika. Nažalost, mnogo toga je uništeno, nakon ulaska srpske vojske oktobra 1912.  i nakon ulaska partizana krajem novembra 1944. u Novi Pazar.

Ja sam prije 15 godina sakupio njegove preostale sačuvane rukopise i izdao kao knjigu koja nosi naziv „Rukopisna ostavština Nazifa Šuševića“ Tu se nalaze dvije njegove kaside, njegov Mevlud i 9 leuha, visoke umjetničke vrijednosti, koje je on sam nacrtao.

Prema priči Nazif efendijine supruge Naje-hanume, a moje bijače, on je za života nacrtao 120 leuha (lehvi), koje je slao svojim prijateljima i kolegama širom Turskog casrtva.  Njegove leuhe (kaligrafski ispisani ajeti iz Kurana u prelijepim dezenima, bojama i šarama) mogu se naći u svim gradskim pazarskim džamijama. U ovoj njegovoj kući, u ulici Ramiza Koce br. 1, sačuvano je 8 leuha, ja u mojoj kući imam 3, kod mojeg brata ima jedna. Inače ova ulica se sve do dolaska komunista 1945. godine zvala Šuševski sokak, upravo po najuglednijoj familiji koja je živjela u ovom sokaku.

Ostala je priča moje bijače Naje da je Nazif efendija bio kirametli čovjek, da je tačno predviđao šta će se desiti sa gradom Pazarom i sa njegovom familijom. Svojoj ženi Naji je jednom prilikom rekao: „Nemoj da se ljutiš na Allaha dž. š. ako bude sebi uzeo i neko od naše djece“. I zaista, nakon njegove smrti veoma mlade su mu umrle dvije kćerke: Nusreta sa 17 a Lutvija sa 13 godina.

NAZIF EFENDIJA JE SAGRADIO KUĆU ZA DIVLJENJE

   Nazif efendija je u sredinom 1912. godine sagradio ovu prelijepu kuću. Pored nje je postojao selamluk-musafirhana, zatim štale, dišer avlija, koja je bila radni dio dvorišta i ogromna bašča koja se pružala sve do rijeke Raške. Preko Raške je bila tzv. Šuševska ćuprija koju su naši preci napravili i održavali. Ona je postojala sve do početka 70-ih godina prošlog vijeka. Danas postoji veliko interesovanje da se ova ćuprija obnovi, i ja sam spreman da finansijski pomognem njenu izgradnju, kako bi Pazar dobio novu Šuševsku ćupriju.

Moj djed je posjedovao veliku imovinu. Njegovo je, prema tapijama, bilo sve od sela Vrbolaza, Vojnića, Kosurića, cijela ta strana planine Golije sve do Ivanjice.

I pored tolike silne imovine, Nazif efendija je bio veoma skroman čovjek. Veliki dio prihoda koji je dolazio u njegovu kuću davao je za knjige, pomagao sirotinju i na kraju je sagradio ovu unikatnu kuću kojom se svi mi u Pazaru ponosimo, a koju dolaze da obiđu i mnogi znatiželjni turisti sa strane. Obzirom da je bio vanserijski kaligraf, Nazif efendija je sam uradio plan za svoju kuću i sve nacrtao do najsitnijih detalja. Po njegovom upustvu urađeni su mušebaci (metalne ramovi u obliku ruža na prozorima gornjeg sprata). Ove ramove su radili pazarski kovači a svaki od njih je koštao jednu zlatnu liru. Kuća je rađena u „Stambolskom stilu“, za razliku od mnogih drugih aganskih i begovskih kuća koje su rađene u „Seljaničkom (Solunskom) stilu“. Ova kuća je pravljena sa kosinama, gdje su krovovi kosi, gdje su ulazi kosi itd.

Ljubav prema ovoj kući prenijeta je i na mlađe generacije tako da o njoj sa nostalgijom i velikim ponosom govori i Nazif efendijin praunuk Edib Šušević. On je, zajedno sa svojim amidžom Sabahudinom, u reportaži o begovskim kućama u Novom Pazaru koje je 2015. godine napravila Nermina Rebronja, novinarka TV Sandžak, govorio svom djetinjstvu koje ga veže za ovu kuću, o historijatu kuće, o svom pradjedu Nazif efendiji, Šuševskom sokaku, ćupriji i mnogim drugim stvarima.

Drugi praunuk je Muhamed, sin Esada Džanefendića i Safije (Šušević)Džanefendić. I on je u emisiji „Alaturka soba u kući Šuševića“, koju je u februaru 2024. realizovala „Free media“, na veoma lijep način predstavio ljepotu i vrijednost ove kuće i značaj njenog graditelja- poznatog alima i učenjaka Nazifa efendije, koji je također njegov pradjed po majci Safiji.

Nazif efendija Šušević (1860-1923)
Knjiga Rukopisna ostavština Nazifa Šuševića (1860-1923)
Kuća rahmetli Nazifa efendije Šuševića slikana iz dvorišta
Nišan na mezaru Nazifa efendija Šuševića (1860-1923)
Šuševski sokak je u komunizmu preimenovan u ul. Ramiza Koce
Alaudin Šušević (1912-1949)
Nišan na mezaru Alaudina Šuševića (1912-1949)
Nasirudin Šušević sa suprugom Nafijom i kćerkom Safijom
Nišan na mezaru Nasirudina Šuševića (1922-1984)
Redžep Šušević (1936-2015) sa suprugom Behijom Čavić (1940)
Nišan na mezaru Redžepa Šuševića (1936-2015)
Izudin Šušević (1942-2001) (desno), na sastanku sa sandžačkim aktivistima Džemailom Halilagićem i Džemailom Suljevićem
Sabahudin i Edib Šušević razgovarali su 2015. sa novinarkom TV Sandžak, Nerminom Rebronja, o kući svoga pretka Nazifa Šuševića
Sabahudin-Bako Šušević, Harun i Esad Lotinac, januar 2024.
Pogled sa ulice na orijentalnu kuću Nazifa ef. Šuševića
Hadži Nafija Šušević 1984. g. u društvu sa muftijom Abdulah ef. Kačaporom (desno) i pazarskim imamima
Nafija Šušević (1925-2013), obavila Hadž daleke 1984.g. U njenoj kući se nalazi Kuran star 200 godina
Hadži Nafija sa zetom Esadom Džanefendićem i Harunom Crnovršaninom 05. 04. 2013.
Prof. Rizah Gruda i Harun Crnovršanin u društvu sa rahmetli Nafijom Šušević
Safija- Safa (Šušević) Džanefendić (1946-2013), supruga Esadova i ćerka Nafijina
Hadži Nafija ispred dušekluka
Drvene stepenice u kući Šuševića
Veliki ćošak na spratu kuće Šuševića
Alaturka soba u kući Šuševića
Edib Šušević u kući svojih predaka razgovora sa Nerminom Rebronja, novinarkom TV Sandžak 2015. godine
Muhamed Džanefendić je u februaru 2024., za Free Media govorio o Alaturka sobi familije Šušević
Ispred kuće Šuševića. Amra Crnovršanin sa sinom Samedom i ćerkom Aminom u društvu sa vlasnikom kuće Esadom Džanefendićem
- Advertisement -spot_img

Najnovije

spot_img
spot_img
spot_img