SBK: NE PODJELA „ILI BOŠNJAK ILI BOSANAC“, VEĆ OBJEDINJAVANJE „I BOŠNJAK I BOSANAC“

- Advertisement -spot_img

Čitano

Možda vas zanima

Oštro osuđujemo negatore Bošnjaštva, oni zapravo cijepaju narod po još jednoj pukotini, stavljajući ga pred dilemu ili-ili,

Oštro osuđujemo negatori Bosanstva, to je direktan udar na državotvorni sinonim i implicitno promoviranje „fildžan“ države.

Država Bosna i Hercegovina se suočava sa još jednom fazom realizacije velikodržavnih projekata usmjerenih protiv njenog opstanka, čime se i opstanak njenog najbrojnijeg naroda kao državno-političkog faktora dovodi u pitanje. Svjetski bošnjački kongres (SBK) smatra da način na koji se vodi medijska rasprava o pitanju imenovanja naroda (etnosa) u ovom trenutku ne doprinose njegovom objedinjavanju čak naprotiv?
Sve do 1990, BiH je bila jedina jugoslovenska republika koja je prema ustavnoj definiciji pripadala „narodima“, a ne jednom, ukupnom bosanskom narodu, što se temeljilo na zavnobihovskom načelu da je „i srpska i hrvatska i muslimanska“, odnosno „ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska.“ Na taj način se poručivalo da BiH nema svoj državni narod, već je naseljavaju tri demografska, etnički različita elementa.

S obzirom na moderno suverenitetsko načelo, prema kojem je izvorište državnog suvereniteta i vlasti cijeli državni narod, dakle nacija, BiH se ovom političkom dometu priključila ustavnim amandmanima iz jula 1990, kada je Skupština RBiH izglasala amandmanske izmjene kojim je RBiH postala država, sa državnom nacijom i njenim narodima. U tom smislu posebno značajan bio je amandman kojim je BiH definisana kao država njenih građana, pa tek onda naroda, čime je ZAVNOBiH-ovsko pravilo o “tri i” doživjelo svoju inverziju. Drugačije govoreći, ustavnim izmjenama iz 1990. državni suverenitet, kao i ključne odluke vezane za državu, više nisu bile u rukama pojedinačnih naroda, već cijelog bosanskog naroda, uzetog ukupno u demografskom, političkom i pravnom smislu. I, upravo, je ovo dalo mogućnost da se RBiH marta 1992. na referendumu izjasni za svoju nezavisnost i suverenost.

SBK smatra da Bošnjak i Bosanac nisu antipodi, već sinonimi koji ne isključuju jedan drugog. Stanovništvo koje danas živi na prostoru BiH je između 9. i 10. stoljeća stvorilo saveze iz kojih će razviti prvu bosansku državu. Narod ove zemlje nazivan je „dobrim Bošnjanima“. Pojedini autori tvrde da se od 12-og do sredine 19-og stoljeća naziv „Dobri Bošnjanin“ Bošnjak, ili Bosanac kao sinonimi, koristio kao oznaka za bosansku demografsku ukupnost. Početkom 19. stoljeća, bosansko stanovništvo živjelo je pod sinonimskim imenom – Bošnjani, Bošnjaci, Bosanci – koja je definisala njihovu pripadnost zemlji Bosni kao njihovoj temeljnoj odrednici. Na zasjedanjima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, 1943. godine, BiH je obnovila državnost. Na referendumu 1992. je vratila nezavisnost.

Uočljivo je da se često miješaju pojmovi

  • nacija (koji je prema modernom suverenitetskom načelu izvorište državnog suvereniteta i vlasti), dakle u BiH ima samo jedna nacija Bosnac, a oni koji se izjašnjavaju drugačije su nacionalne manjine
  • narod (etnička skupina).

Na nametnutu etničku dilemu: ili Bosanci ili Bošnjaci,

Svjetski bošnjački kongres kaže: i Bosanci i Bošnjaci, u građanski uređenoj državi BiH.

Do tada promoviranje isključivih stavova Bošnjaštvo ili Bosanstvo, SBK razumijeva kao stvaranje buke koja ne doprinosi ni razumijevanju, ni rješavanju krize kojoj svjedočimo.

Oštro osuđujemo negatore Bošnjaštva, oni zapravo cijepaju narod po još jednoj pukotini, stavljajući ga pred dilemu ili-ili,

Oštro osuđujemo negatori Bosanstva, to je direktan udar na državotvorni sinonim i implicitno promoviranje „fildžan“ države.

Zadatak ove generacije je ustavno normiranje Bosanske (državne) nacije kao korak kojim bi se utemeljio sveukupni državni suverenitet BiH, i tako okončao višestoljetni ciklus njene vanjske dekonstrukcije.

Rasprave o imenovanju etničkih skupina su se pokazale kao evolutivni proces koji nikada neće postati konačan.

- Advertisement -spot_img

Najnovije

spot_img
spot_img
spot_img