Povodom 1. februara, Dana novinara Sandžaka, u Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća organizirana je prva tribina u organizaciji novog saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća.
Tema tribine bila je “Mediji u Sandžaku – Sandžak u medijima”. Na tribinu su govorili novinar Bekim Muftarević, historičar prof. dr. Hivzo Gološ, novinarka Alma Sofić i politikolog Muhedin Fijuljanin. Uvodničar i moderator bio je prof. dr. Ahmed Bihorac.
Prisutnima se na početku obratila predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeć, prof. dr. Misala Pramenković.
“Značaj medija, samim tim i novinara kao direktnih kreatora informacija, vijesti, u konačnici medijskog proizvoda koji se plasira širokim društvenim masama je od izuzetnog značaja. Međutim, činjenica je da nikada kao danas nije toliko izražena potreba za objektivnim, profesionalnim i nepristrasnim izvještavanjem jer ukoliko neko ima i obavlja ovaj časni posao, onda to mora raditi u skladu sa principima novinarske etike. Sa druge strane, čini se da nikada kao danas nije potrebna podrška i razumijevanje prema novinarima jer su pred brojnim izazovima, nekada pod raznim pritiscima i drugim ograničavajućim okolnostima kojim upravo, ono što sam spomenula da odlikuje jednog novinara, nekada bude silom prilika i uskraćeno. Sa druge strane, dodatne izazove, pritiske i ograničavajuće okolnosti trpe upravo novinari koji rade i djeluju u manjim sredinama, a još ako proces informisanja sprovode na maternjem jeziku ili jeziku manjinskih naroda onda je situacija dodatno komplikovanija.”, istakla je Pramenković
Naglasila je da je potrebna podrška svih institucija sistema da se informisanje na maternjem jeziku, na jezicima manjinskih naroda u Republici Srbiji zaokruži, kako bismo imali kvalitetan sistem infomisanja na maternjem jeziku.
“Potrebna nam je dosljednija implementacija zakonskih okvira iz ovog domena i potrebno nam je da medijski javni servis Srbije obezbjedi svakom građaninu informisanje na njegovom maternjem jeziku jer je to jedno od osnovnih ljudskih prava svakog građanina i građanke ove zemlje. Što se Sandžaka u medijima tiče, zahtjevamo da se Sandžak predstavi onakvim kakav on jeste. Ništa više a ni manje od toga, to će biti dovoljno.”
Obraćajući se prisutnima novinar Bekim Muftarević je istakao da je u novinarskoj profesiji edukacija prvi segment sazrijevanja, a da nakon toga slijedi aktivna praksa u adekvatnim instancama.
„Ovdje moramo podvući činjenicu da profesija kojom se mi bavimo je koliko sveta, toliko i odgovorna jer svaka riječ koja se izgovori postaje djelo, a djela, vi sami znate vode ili na pravu adresu ili na stranputicu. Zato svaki novinar kao jedinka ima odgovornost da pazi na koji način će komunicirati sa javnošću.“
Historičar prof. dr. Hivzo Gološ je naglasio da je Novopazarski zbornik koji je počeo da izlazi 77. godine obilježio jednu veliku epohu i prikupio veliki broj radova.
„Danas skoro svi sandžački gradovi ili su imali, imaju ili je u pripremi zbornik, tako da možemo da se ponadamo ili da očekujemo uz pomoć nacionalnog Vijeća, da će to uroditi plodom. Novi Pazar za sada ima 6 zbornika, što je zaista veliko napredovanje. Ono što je najvažnije, od 1992. godine, gotovo svi naši gradovi imaju svoje opštinske glasnike i tu možemo tražiti najvažnija dokumenta da uzmemo.“
Novinarka Alma Sofić istakla je da svi mi treba da pokušamo da se odupremo utjecajima, koliko god je to moguće.
„Lokalni mediji su pod najvećim udarom. Mi smo ovdje jednostavno neprirodno podijeljeni, podijeljeni smo s obzirom na sve stranačke podjele i svake druge podjele i utjecaje. Mi nikako ne bismo smjeli biti portparoli različitih politika, stranaka. Meni je žao što ne vidim ovdje još jednu kameru naših kolega sa jedne televizije, naših kolega koje finansira lokalna samouprava, naših kolega kojima je ovo dužnost, obaveza da prenose jedan ovako veliki događaj iz ove jedne ovako bitne institucije. Mi smo se prosto našli u situaciji da ko vas plaća, taj ima pravo na vas, što je strašno.“
Politikolog Muhedin Fijuljanin naglasio je da u prethodnom periodu nije bilo razumijevanje od strane tadašnjeg programskog savjeta, upravnog odbora i menadžmenta RTS-a.
„Vjerujem da će BNV u narednom periodu ostati privrženo ideji i elaboratu stvaranja redakcije na bosanskom jeziku pri javnom servisu RTS, a javni servis RTS ako hoće da bude javni servis svih građana Srbije, on mora da bude i javni servis predstavnika bošnjačkog naroda koji sa 2% učestvuju u ukupnom stanovništvu ove zemlje i ja vjerujem da će se iznaći rješenje za ovu situaciju i da će u narednom periodu redakcija na bosanskom jeziku pri javnom servisu RTS biti uspostavljena.“
