Menadžeri, ekonomisti sve više su svjesni fenomena „sagorijevanja ili izgaranja na poslu“ kojeg od 2019. godine Svjetska zdravstvena organizacija tretira kao profesionalno oboljenje. Iako prvenstveno dovodi do individualnih poteškoća pravi i posljedice u finansijskom smislu i ozbiljno može ugroziti kompaniju
–U našoj državi mnogo je urađeno po tom pitanju, kao i u zemljama u regiji pa je moguće otvoriti bolovanje ukoliko ljekar utvrdi da patite ili se nalazite u ovom sindromu. To je dobro jer smo ranije imali situaciju da su prije svega preduzetnici gurali to u ličnu sferu pojedinca s obzirom na to da postoje individualne karakteristike koje pogoduju njegovom razvoju. Nekad se teže dokazivalo da se radi o profesionalnom oboljenju koje izazivaju faktori na radnom mjestu što je glavni pramatera ovog fenomena. Jedno istraživanje govori da je svaki četvrti radno sposobni čovjek u „burnout“ sindromu konstatno ili s vremena na vrijeme dođe u tu situaciju. Vrlo moguće da smo u nekom periodu bili u svim fazama sindroma ili barem u prvim. Prva faza je faza entuzijazma kada s oduševljenjem percipiramo radno okruženje, kada se premorimo i pomislimo da nismo možda adekvatno nagrađeni ulazimo u drugu fazu, ili stanje frustracije, potom stanje stagnacije i na kraju apatije što je i najteže stanje, kaže prof.dr. Samir Ljajić ekonomist, UNINP
