Drugog dana Halal biznis foruma organizirane su panel diskusije na temu halal turizma, standardizacija i akreditaciji halala kao i o halal proizvodnji i digitalizaciji.
O Halal turizmu govorila je Soumaya Hamdi, direktorica Halal Travel Guide iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ona je govoreći o ovoj temi istakla da je halal turizam u porastu.
„Vjerovatno se sjećate da je u prethodnih nekoliko godina bilo teško pronaći iskustva koja su zapravo izrađena za muslimanske turista, a sada imamo halal ture, sada je lakše pronaći informacije za islamske putnike koji bolje mogu uživati u ovim iskustvima. Brojke pokazuju da zapravo svake godine halal turizam raste i očekuje se da će u narednih 10 godina halal turizam dostići brojke od 225 do 300 milijardi eura i to je najbrže rastući segment turističkog sektora. Možete vidjeti da smo ušli u novu fazu gdje smo zapravo ispunili osnove pružanja usluga u halal turizmu i sada postajemo konkurentni i kreativniji kako bismo privukli muslimane da putuju na razne destiunacije.“
Ivana Karanikić, direktorica Prolingua travel DMC-a iz Hrvatske ističe da se, nažalost, jedino u mjestima gdje živi veći broj muslimana, ne mora objašnjavati šta je halal turizam.
„Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i ostale zemlje, tu se još uvijek ljudima treba objašnjavati šta je halal turizam i zašto je dobar. Ja nisam muslimanka, međutim halal kao način života, hrana koja se konzumira i ona koja je halal, puno sam o tome istraživala, evo već peta godina da istražujem islam i islamsku kulturu i jednostavno smatram da ako volimo sebe, ako volimo svoje tijelo, svoju državu i ono što mi nudimo, da bi u principu halal trebao postati nešto što će biti mnogo više rašireno. Nažalost zbog predrasuda kako lokalnog stanovništva, tako i drugih gostiju koji dolaze, moramo raditi na tome da osvijestimo ljude da halal nije ništa negativno, da je halal nešto jako pozitivno i da gostima koji dolaze sa tih tržišta omogućimo da se osjećaju dobro kod nas, a mislim da zato imamo puni potencijal samo uz malo više volje.“
Panel diskusijom na temu halal proizvodnje i digitalizacije moderirao je finansijski menadžer Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru mr. Haris Zogić.
„Halal proizvode u preko 80% slučajeva proizvode kompanije koje dolaze iz neislamskih ili nemuslimanskih zemalja, što znači da halal nije samo proizvod koji je dozvoljen ukoliko nosi prefiks halala već se radi o načinu života. S jedne strane imamo ono što je fiksno halal i što nam je dozvoljeno ali u istom tom momentu za svakog od nas individualno nešto što je halal generalno ili globalno može postati haram u onom momentu kada počne da nas povređuje, šteti nam zdravlju i tome slično. Jako je važno podići svijest o halalu, da ljudi zapravo shvate šta zapravo znači halal, koliko je to složen proces, odnosno složena nauka koju svako od nas treba znati, jednostavno stil života kao što je jučer i rečeno u uvodnom dijelu foruma, jednostavno put zdravog života. Ono što je činjenica jeste da za halal proizvodima, odnosno za proizvodima koji imaju halal sertifikat je sve veće interesovanje i od strane nemuslimana koji shvataju da jednostavno halal znači zdravo, halal znači sigurno, provjereno i nešto što ne može štetiti našem organizmu.“
