Home Vijesti Svečanost i stručni skup u povodu 25 godina Glasa islama

Svečanost i stručni skup u povodu 25 godina Glasa islama

397
0

U povodu obilježavanja 25. godišnjice od osnivanja i kontinuiranog rada lista „Glas islama“, u biblioteci Fakulteta za islamske studije, organizirana je svečanost i stručni skup pod naslovom „Vjerski mediji i međureligijski dijalog“.

Na današnji dan prije tačno 25 godina kod nadležnih državnih organa, registrirano je glasilo Islamske zajednice, list za vjeru društvo i kulturu, pod imenom „Glas islama“. Prvi broj izašao je 1. januara 1997. godine, i od tada pa do danas, Glas islama izlazi u kontinuitetu. Glas islama je od tada do danas izdao 315 brojeva koje su, svaki u svom vremenu, uređivali do sada 10 urednika. Za glas islama je pisalo na stotine autora i saradnika, na hiljade radova raznih novinarskih formata.

U svečanom dijelu prisutnima se obratio predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić. On je tom prilikom istakao da je Glas islama odigrao vrlo značajnu ulogu u najtežim vremenima, naglašavajući da će Glas islama trajati dok traju muslimani na ovom prostoru.

„Kao da je jučer bilo kada nam je sada već rah. Muftija Zukorlić, tada muftija sandžački, iznio prijedlog o osnivanju vlastitog medija Islamske zajednice. U tom trenutku sve nam je to izgledalo prilično „utopistički“, ali smo ipak vjerovali u Muftijine kapacitete. Kao da je jučer bilo kada smo raspravljali o imenu lista Glas islama. Je li prejako, adekvatno, možemo li ga ponijeti i očuvati? Sve su to dileme koje su nas mučile tih postratnih 90-tih godina u trenucima kada smo trebali voditi bitku sa stotinama medija koji su svakodnevno o islamu i muslimanima na ovim prostorima uglavnom pronosili neistine i dezinformacije, koje su dovodile do velike nesigurnosti muslimana i Islamske zajednice.
To je bio ambijent u kojem se rodila ta svijetla medijska tačka na sandžačkom i srbijanskom medijskom nebu. Vrijeme koje je proteklo i sama činjenica da Glas islama već ima ovaj jubilej i zrelost potvrđuje snagu uspjeha ove ustanove i to je ono što čini i izaziva posebno zadovoljstvo. Ta ivica kojom smo morali proći bila je jedina šansa. Iako je izgledala malom, druga nije postojala. Morali smo krenuti da se organiziramo i postaviti temelje našeg daljeg duhovnog opstanka, očuvanja naših vrijednosti, afirmaciji naše vjere, kulture i svih naših drugih osobenosti. Glas islama je bio taj prozor u svijet, prvi korak hvatanja ritma sa izazovima oko nas – civilizacijskim, kulturološkim izazovima, ekspanzijom medijskog komuniciranja u svijetu, a za nas muslimane ovdje, konkretno Bošnjake, to je bila neka vrsta prvenca, pogotovu u okrilju Islamske zajednice.“

Prisutnima se obratio i pomoćnik direktora Uprave za saradnju s crkvama i vjerskim zajednicama dr. Ferid Bulić, ističući da ovaj skup ima poseban značaj u vremenima u kojima živimo, kada vjerska prava, tolerancija i međureligijski dijalog imaju vodeću ulogu u unapređenju i afirmaciji ljudskih i manjinskih prava.

„Naporno smo radili u prethodnom periodu ispravljajući nepravde učinjene prema Islamskoj zajednici i danas mogu slobodno da kažem da smo pokrenuli proces i da polako gradimo društvo jednakih šansi. Procesi o kojima govorim su od historijskog značaja za naše građane i državu. Uprava za saradnju s crkvama i verskim zajednicama je inicirala kod Vlade Republike Srbije formiranje sektora za međureligijski dijalog radi unapređenja međuverskog dijaloga između tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Srbiji, regionu i inostranstvu a u cilju prožimanja različitih kultura, promociji vjerske tolerancije, dijaloga i saradnje.
Razmišljajući o temi o kojoj ćemo danas govoriti, zaključio sam da su mudri narodi shvatili da je znanje, religija i dijalog najznačajniji resurs i da je jedino na toj osnovi moguće graditi budućnost za generacije koje dolaze. Naša misija jeste da živimo jedni sa drugima a ne jedni pored drugih. Dijalog između nas danas daje važnu poruku da nas različitost nije spriječila da zajedno u duhu promocije međuvjerskog dijaloga radimo u pravcu jačanja mira, poštovanja različitosti kao i za stvaranje povoljnog i tolerantnog okruženja i međusobnog razumijevanja.“

Prisutnima se obratio i predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić ističući da je Glas islama bio jedini medij gdje se mogao čuti glas istine i pravde.

„Prije nego je Uzvišeni Bog odredio da ja preuzmem ovaj teški emante, ja sam bio na putu pripreme za doktorske studije u inostranstvu i tema koju sam dogovorio sa rahmetli ocem je bila iz oblasti religijskih studija. Trebao sam raditi naučna istraživanja na temu odnosa između različitih religija i različitih kultura.
Glas islama je u prijevodu glas mira, kako nas vjera islam podučava mi želimo mir među ljudima, kako u odnosu muslimana sa nemuslimanim, tako i u odnosu muslimana među sobom.
Želimo pomirenje među ljudima ali na principima pravde. Jedinstvena islamska zajednica je nešto za šta se vapilo i kroz list Glasa islama. Zato podržavamo nastojanje jedne jedine legalne Islamske zajednice. Da vrate u sistem ono što se otrglo 2007. godine. Tada kada smo bili slabi, mnogo slabiji nego danas, nismo poklekli. Nismo pristali da budemo poltroni nikome, nikome, pa tako nećemo pristati ni danas. Nikada poltroni, nikada primitivci, uvijek partneri a vi znate čije su to riječi.“

Prisutnima se obratio i stalni član redakcije lista Glas islama, urednik rubrike Šitanja i odgovori, dr. Rešad ef. Plojović.

„Čuli ste, priiključio sam se davne 98. godine kada je bio u pripremi 24 broj ovog lista, nakon što je 23 broj ugledao svjetlost dana i izdat. Tada sam imao 23 godine, a evo danas je prošlo dodatnih 23 godine, nekako ciklus zaokružen, nakon 23 broja u mojoj 23. godini, opet u 23 godine rada, ovo priznanje. Poruka, vakat je za mirovinu. Sjećam se tih dana, ja sam 98. okončao svoje studije u Kairu i u jednom razgovoru sa rah. muftijom sam govorio o svojim planovima, koje svakako imamo svi, govorio sam da imam plan nastaviti studiranje., družiti se sa univerzitretskim klupama, slušati predavače. Međutim, muftija me pozvao i kazao da te univerzitetske klupe zamijenim katedrom u medresi, mihrabima i mimberima naših džamija. Zato što naša mladost i naši vjernici žude za onima koji im mogu o svojoj vjeri govoriti na najljepši način. Muftija mi je ustupi svoje časove u medresi, fikh i tefsir, i danas sam također jedan od brojnih predavača na predmetu fikh, gdje su i moji učenici, kao što sam ja bio muftijin, stasali i izrasli da mogu biti profesori. Hvala svima vama koji mi je na neki način otvroio vrata a i podstakao da krenem u pravcu veoma odgovornom a to je govoriti u ime vjere, tumačiti vjeru a to činiti u ime zajednice a biti svjestan i odgovoran da ni kao ličnost a ni zajednica nema ništa negativno od vas.“

Priznanja su dodjeljena posthumno akademiku muftiji Muameru Zukorliću, dr. Mustafi Fetiću, dr. Fahrudinu Smailoviću, dr. Hajrudinu Baliću, Seadu Šaćiroviću, Salahudinu Fetiću, Fehimu Kajeviću i Refiku Sadikoviću. Zahvalnice su uručene dr. Rešad ef. Plojoviću, dr. Feridu Buliću i predsjedniku Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Prigodne hedije uručene su i tehničkom uredniku Ifetu Aličkoviću, sekretaru i novinaru Ameli Salković i lektoru Samiru Škrijelju.

Nakon svečanog dijela, upriličena je naučna konferencija na kojoj su učešće uzeli predstavnici vjerskih medija sa prostora Sandžaka, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.