Home Vijesti U organizaciji IUNP-a društveni dijalog: Rodna ravnopravnopravnost: delarativno ili stvarno

U organizaciji IUNP-a društveni dijalog: Rodna ravnopravnopravnost: delarativno ili stvarno

254
0

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru 17.04.2021. god. organizovao je online društveni dijalog na temu: “Rodna ravnopravnost- deklarativno ili stvarno” putem Zoom aplikacije.

Učešće su uzeli: Elma Elfić Zukorlić, predsjednica Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, Gordana Čomić- ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Jan Braathu- šef misije OEBS-a u RS, Brankica Janković- povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Sonja Liht – predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost , Rejhan Kurtović – rukovodilac Departmana za pravne nauke, Slobodanka Džinović Kojić- zamjenica direktorke sektora za preduzetništvo Privredne komore Srbije.

Društveni dijalog je otvorila predsjednica Univerziteta, prof. dr. Elma Elfić Zukorlić, koja je tom prilikom govorila o značaju dijaloga.

“Pored donijetih zakona koji garantuju jednakost među polovima, dobre prakse od najviših organa vlasti, gdje Vladu R. Srbije u najvećem dijelu čine ministarke u svakodnevnom životu, nažalost, još uvijek smo suočeni sa visokim stepenom diskriminacije i činjenicom da je rodna ravnopravnost više deklerativna nego stvarna. Žene su jos uvijek manje plaćene od muškaraca, teže dolaze do posla, teže napreduju od ulaznih do viših pozicija, što nazivamo efektom polomljenih lestvica, ili staklenog plafona gdje je ograničeno njihovo napredovanje, izloženije su mobingu i nažalost  zlostavljanju. Sve ovo nam govori da je tema o rodnoj ravnopravnosti i dalje aktuelna i mora biti u fokusu svakog pojedinca, organizacije, ustanove od značaja, pa do najvećih organa vlasti”.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić na pitanje da li žene koje učestvuju u radu zakonodavnih tijela, istakla da zaista žene imaju moć da učestvuju u kreiranjujavnih politika.

“Kada žena uđe u politiku, ona sve mora da promjeni što je do tada znala o životu. Kada puno žena uđe u politiku onda one menjaju društvenu agendu. Jedna po jedna, mora da nauči u politici pravila, da primjenjuje pravila u politici, kao i da menja ta pravila da bi bila bolja”.

Šef misije OEBS-a u RS, Jan Braathu tokom svog izlaganja naglasio

“Mi moramo slušati jedni druge kao ozbiljne ljude, i ohrabriti jedni druge i biti ozbiljni u ovim stvarima. Mislim da moramo da ohrabrimo sve kako bi shvatili ulogu žene i mira, ali i ravnopravnosti, da razumiju bolje, i zašto je ovo bolje ne samo za žene već i za cjelokupno društvo i samu politiku”.

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković naglasila da ako bi trebala da ocjeni gdje smo danas, da se nalazimo na ivici.

“Postoji stalna pretnja da preraste u samo deklarativnu ali da nas par nekih koraka pa i događaja i pravog liderstva, svejedno da li je muško ili žensko, dijeli od one tkz. društvene prekretnice a koja nam je potrebna da pređemo liticu i da krenemo ka stvarnoj, realnoj ravnopravnosti. Za koju nam zapravo treba mnogo više muškaraca koji doživljavaju rodnu ravnopravnost na pravi način i spremni suda budu lideri u svojim sredinama”.

Predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht se osvrnula na značaj zakona i ustava.

“Zakon je zakon i ustav je ustav. Zakon je neophodan da bi znali šta raditi u pravnom smislu, da imamo pravni okvir i kako implementirati sve te zakone i druga najznačajnija prava. Ono što mi moramo da radimo i dalje, zajedno, civilno društvo sa svim ostalim strukturama, da radimo na kulturi ravnopravnosti kao i na kulturi dijaloga a ja znam da su tu žene vrlo dobre i današnji skup to pokazuje”. 9:40

Rukovodilac Departmana za pravne nauke, Rejhan Kurtović istakao da je Internacionalni univerzitet dao jak doprinos u pitanju rodne ravnopravnosti.

“Sam Internacionalni univerzite u Novom Pazaru predstavlja posebno mjesto pa i sama naša regija predstavlja posebno mjesto na kojem dolazi do susreta istoka i zapada. Na samom početku bih istakao da je naš univerzitet dao itetako jak doprinos kada je u pitanju sama rodna ravnopravnost. Kada uzmete statistiku koliko se žena prije Internacionalnog univerziteta obrazovalo u Novom Pazaru, odnosno prije 2002 godine, vidjet ćete da je taj broj izuzetno manji u odnosu na period posle 2002 godine”.

Zamjenica direktorke sektora za preduzetništvo Privredne komore Srbije, Slobodanka Džinović Kojić završava da bolje vrijeme tek dolazi.

“Ja očekujem posebno od mladih generacija, ženama i rodnoj ravnopravnosti da dolazi tek vrijeme. Ima pomaka i moramo računati na dijalog sa muškim dijelom i da svakako pomaka ima”.

Društvenom dijalogu prisustvovao je veliki broj studenata Internacionalnog univerziteta koji su imali priliku od eminentnih govornika čuti stvarno stanje rodne ravnopravnosti u Srbiji i mehanizme za njeno unapređenje.

Učesnici su bili jednoglasni u pogledu značaja ove teme s obzirom da je novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti u proceduri.

Zaključili su da samo zajedničkim aktivnostima na svim nivoima vlasti rodna ravnopravnost može postati stvarnost i posebno pohvalili Univerzitet kao organizatora koji se bavi pitanjima od opšteg društvernog značaja.

SANA