Zukorlić za A1 o nauci, Drevnoj Bosni i bosanskom jeziku

- Advertisement -spot_img

Čitano

Možda vas zanima

Gost emisije “Tete a tete” na A1 televiziji bio je akademik Muamer Zukorlić. Povod razgovora bilo je djelo gospodina Zukorlića “Drevna Bosna”, koje je izazvalo ogromnu pažnju javnosti i veliku potražnju za istim u cijelom regionu i dijaspori.

Kao formulu za svoj uspjeh akademik Zukorlić istakao je tradicionalni bošnjački odgoj u svjetlu duhovnosti, gdje je imao prilike kao dječak još kupiti znanje od svog djeda, imače poznatog alima tog vremena rahmetli Mula Emina ef. Zukorlića.

“Mislim da je to jedinstven primjer čovjeka koji je 50 godina bio imam, a da za to nikada nije htio uzeti platu. On je 1972. godine kada je došao sa Hadža donio dvije ploče, na jednoj je bio ezan, a na drugoj kratke sure. Onda su nabavili gramofon, što je za selo u tim 70-tim godinama bilo čudo, pa su se sa njih puštale te sure pred sabah namaz i ezan pet puta dnevno. U tom duhu sam ja odrastao, ezan me budio, a te prve sure naučio sam slušajući ih prije sabah namaza. Sve to što sam naučio odgojno i duhovno ponio sam sa sobom u Sarajevo, gdje su mi sljedeći sprat nadogradnje bili Gazi Husrev begova medresa, Begova džamija i Baščaršija. To je nešto što je ostavilo kod mene poseban trag i vjerujte da nema tačke svijeta gdje nisam bio prethodne dvije decenije, na mnogo kraljevskih dvora bio gost, ali se nigdje ne osjećam posebno kao u Sarajevu, pogotovu ovdje na Baščaršiji”, istakao je Muftija.

Na pitanje otkud ideja za djelo “Drevna Bosna”, Zukorlić ističe da su ga brojna istraživanja navela na to da prikupi sve što je potrebno i onima koji se u svakom smislu osjećaju Bošnjacima na dohvat ruke ponude korijeni, etnogeneza, kultura, običaji, te sve ostalo vezano za Drevnu Bosnu.

“Tu imamo ne historijografiju, već tumačenje historijskih događaja za to jedno vrlo mračno doba i nerasvijetljeni period Bosne i Bošnjaka, dakle za period prije Osmanlija pa čitav jedan milenijum unazad. Poslije 2010. godine držao sam predavanja iz oblasti nacionalnog bošnjačkog identiteta raznim studentima i mladim ljudima i onda bi me nakon predavanja oni pitali:”Dobro, gdje mi to možemo da pročitamo?”. Ja nisam znao da im kažem gdje to mogu pročitati, jer sam to lovio iz mnogo izvora, ali sa vrlo malo informacija. Onda sam sebe obavezao da uradim nešto što će tim mladim ljudima biti jedna cjelovita priča, vrlo jednostavna koju mogu čitati i obični ljudi, za sve koji se istinski osjećaju Bošnjacima, jer ovo je bošnjačko drvo sa veoma moćnim stablom, sa ovoliko moćnim granama koje odolijevaju raznim vjetrovima, olujama i lomovima, raznim neprijateljima. Kao takvo ne može biti sa malim korijenom o kojem nam govore naše komšije, jer ne možete imati toliko stablo i toliku krošnju, a da vam je tako mali korijen. Sav taj pežorativni odnos autora iz našeg komšiluka je mene natjerao ne da dokazujem bošnjaštvo, ja to osjećam ovdje, u sebi, jer pitanje nacionalnog identiteta nije pitanje knjiga, to je pitanje osjećaja, pripadnosti, samopouzdanja. Ljepše se osjetite kada te korijene potkrijepite znanjem. Ja sam kroz Drevnu Bosnu, neću reći raskopao te korijene, već sam ih skenirao kao rezonancom, došao do njih i predstavio ih. Evo ih sada, tu su pred vama”, kaže akademik Zukorlić.

Pogledajte cijelu emisiju:

- Advertisement -spot_img

Najnovije

spot_img
spot_img
spot_img