Regionalni Bolonja Forum – Zaključci konferencije
Sveučilište u Rijeci- prof.dr Pero Lučin, rektor
Model funkcionisanja država i institucija treba naučiti. Svi mi u regiji moramo ozbiljno razmišljati o „formatiranju mozgova“, nakon čega dolazi povezivanje mozgova. U toku pregovora sa Evropskom unijom, kroz pretpristupne fondove, Hrvatska je izvukla oko 80 miliona eura, a uspjeli smo da obrazujemo svega 50 stručnjaka. Model funkcionisanja čini lanac koji se sastoji od strategija, akcijskih planova i resursa. Kada je počeo proces pridruživanja Hrvatske, suočili smo se sa činjenicom da mi te lance nemamo, što je postao ozbiljan problem. Naše države imaju poteškoće sa percipiranjem politika (policies), što je posebno evidentno u obrazovnim politikama.
Zavod za zapošljavanje Crne Gore – Vukica Jelić, direktor
Kretanja na tržištu zahtjevaju brzo uključivanje u proces traženja i ostvarivanja zaposlenja. Crna Gora ima prilično pozitivnu sliku kada je u pitanju zapošljavanje radnika. To je zemlja u koju se prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore dolazi da bi se radilo. Tokom ljetne sezone, u Crnoj Gori se zapošljava i do 20.000 radnika. Crnoj Gori je neophodna reforma obrazovanja, koja može da ponudi bolji koncept cjeloživotnog učenja. Diplome koje se izdaju, moraju pokazati šta se krije iza stečenog zvanja, te da li postoji funkcionalno znanje, koje je potrebno poslodavcu. Nažalost, sistem obrazovanja se ne bavi dovoljno privredom i na zna šta je privredi potrebno. Zemlje regiona su zemlje u kojima postoji veliki broj malih i mikro preduzeća, koja imaju vrlo specifične potrebe i u tom smislu potreban je obrazovni sistem koji će ponuditi praktična preduzetnička znanja, koja bi dala više efekta.
Nacionalna služba za zapošljavanje Republike Srbije – Zoran Martinović, direktor
Slika na tržištu rada Republike Srbije se u značajnoj mjeri promjenila. U zemlji je došlo do povećanja BDP-a, te se u posljednjem kvartalu po metodologiji Eurostata evidentiralo smanjenje nezaposlenosti za 3,2 %. U istom procentu javlja se i povećanje zaposlenosti. Jasna je slika da su visoke stope nezaposlenosti, pitanje koje se javlja u svim zemljama. Evidentna je neusklađenost obrazovnog procesa i potreba tržišta rada. Jedan od problema u Srbiji je i činjenica da se za određena radna mjesta dosta dugo ne može pronaći radnik, obzirom da poslodavci traže vještine kao što su liderstvo, timski rad i druge lične karakteristike. Nedostaju programi stručne prakse za visokobrazovane kadrove, pa ta pitanja uglavnom rješavaju poslodavci, kroz svoja ulaganja u radnike. U Srbiji se trenutno radi na uvođenju sistema dualnog obrazovanja, za koji se ndamo da će ponuditi malo drugačiju sliku.
Federalni zavod za zapošljavanje FBiH – Helena Lončar
Zemlje u regiji moraju se posvetiti prije svega drugačijem načinu razmišljanja. U određenim oblastima pokazujemo trend da stvari slažemo obrnutim redoslijedom. Dok napredne zemlje ulažu u obrazovanje, te slušaju potrebe privrede, mi se vežemo za prioritete izlaska iz krize, a taj izlazak nemamo na čemu utemeljiti. Slične probleme ima Bosna i Hercegovina, kao i Srbija i Crna Gora, kada je u pitanju neprepoznavanje potreba privrede od strane obrazovnog sistema. Obrazovanje se svelo na formu, i na kraju se dobija kadar koji nije dovoljno sposoban. Visoko obrazovanje mora biti generator svega onoga što treba da se promijeni.
Međunarodni centar za prenos znanja Slovenija – Janez Dekleva
Republika Slovenija, kao zemlja EU, ulaže veliki novac u razvoj obrazovanja. Međutim, postavlja se pitanje da li se i na koji način može napraviti nešto bez velikih suma novca, a što bi imalo kvalitetan ishod. Tržište rada je jako širok pojam. Slovenija ipak ima slične probleme, privreda ne zna da kaže šta im treba, kakve kompetencije su im potrebne. Slovenija je mnogo ranije počela da se suočava sa ovim činjenicama, i imali smo velike poteškoće u toku trajanja reformskog procesa, međutim danas smo već počeli da uspostavljamo sistem. Ono što je evidentno u Sloveniji, je činjenica da su studenti ranije odlazili u Njemačku i ostale zemlje Zapadne Evrope na studij i nakon toga se nisu vraćali u Sloveniju. Danas, imamo trend da studenti dolaze u Sloveniju iz drugih zemalja na studij i tu ostaju, dakle mobilnost postoji. Slovenija se također suočava i sa mobilnosti radne snage, pa imamo ljude koji samo žive u Sloveniji, a svakodnevno odlaze u Mađarsku i Austriju na posao, pa nam ovaj oblik mobilnosti danas ne odgovara. Odnos obrazovanja i tržišta rada mora biti uređen sistemom, koji osigurava ulaganje u obrazovanje, ali treba da se zna u koje obrazovanje, te da ono ima svoju svrhu. Država kao veliki poslodavac mora učestvovati u ovom procesu i mora biti ta koja će kreirati efikasan aparat.
Institut za nacionalnu istoriju Skoplje – prof.dr Katerina Todoroska
Makedonija ima ozbiljnih problema u oblasti birokratizacije obrazovanja, što je ilustrovano vrlo zanimljivom prezentacijom naziva „DNO“ crvenim slovima. Ona je trebala da prikaže stanje u kome se makedonski sistem obrazovanja nalazi. Politika ima iznimno veliki uticaj na izbore u zvanja, na pritiske kada su u pitanju slobodna mišljenja profesora, sa ocjenjivanjem naučnih radova od strane nekompetentnih kadrova. Našoj zemlji neophodno je funkcionalno i efektivno Ministarstvo za nauku i njegova otvorenost za saradnju sa naučnim radnicima. Politiku i politikanstvo zaista je neophodno držati što dalje od nauke i obrazovanja.
Visoka škola za turizam i menadžment Konjic – prof.dr Refik Šećibović
Na posljednjem Svjetskom akademskom forumu, koji je održan na univerzitetu Berkley, u SAD-u problematizirane su razne teme, ali su bila evidentna dva suprotna stava, a to je da će univerziteti potpuno nestati, i sa druge strane da trebaju doživjeti velike promjene, ali da će i dalje funkcionisati. Iz tog razloga počeo sam da se bavim inovacijama u obrazovanju i istraživanjima da li je uopšte moguće, napraviti neki napredak i uvesti neke nove elemente u postojeći obrazovni sistem u regiji. Započeli smo zagovaranje novog modela, novog sistema obrazovanja, koji želimo podijeliti sa širom javnosti i otvoriti stručne rasprave na tu temu. Da bismo spriječili birokratizaciju i osigurali kvalitet, smatram da je potrebno uvesti univerzitetske komore, koje bi bile ovlaštene za izdavanje licence za rad profesorima, te izbore u zvanja. Također, bavile bi se raznim pitanjima plagiranja radova, ali i osiguravale slobodu profesorskog zanimanja, koja garantuje fleksibilnost i kvalitet studija.
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke – Mr. Jasmin Branković
Teško da ćemo biti slobodni od upliva politike u obrazovni sistem. Na ovaj ili onaj način može se dogoditi i da ideja o univerzitetskim komorama postane ugrožena političkim uticajima. Međutim, na dobrim idejama treba raditi, razvijati ih i umrežavati, bez obzira na finansijsku podršku. Jedan od najvećih problema u BiH, jesu jako mala izdvajanja za nauku . Novca nema previše i neće ga nikada ni biti previše, ali je neophodno raditi. Po statistikama koje su radili strani eksperti za BiH, pokazalo se da imamo milionska ulaganja u visoko obrazovanje, iz razloga što je praćen ishod, broj diplomiranih studenata, sa cijenom njihovog obrazovanja., što opet pokazuje slabu efikasnost našeg sistema.
Sveučilište „Josipa Jurja Strossmayera“ u Osijeku – prof.dr Berislav Marković
Problemi sa kojima se mi u Republici Hrvatskoj suočavamo nisu u tolikoj mjeri ozbiljni kada imamo u vidu BiH i Makedoniju. Međutim, naš obrazovni sustav ima druge izazove, a jedan od njih je i činjenica da ne možemo navesti niti jednog prvostupnika koji je zaposlio u svojoj struci, dakle u onoj oblasti za koju se školovao. Svi su počeli da traže master diplome, i lagano smo krenuli prema hiperprodukciji doktora znanosti. Drugi problem je mobilnost studenata, jer nemoguće je da student jednog sveučilišta u Hrvatskoj ide na drugo sveučilište ukoliko se prethodno ne ispiše sa institucije sa koje dolazi. Pozitivna strana je proces reakreditacije, koji nam omogućava da neke visokoškolske ustanove dobiju zabranu rada, zabranu upisu, kao i novčane kazne ukoliko ne obavljaju propisno svoj posao. Ono što se na studijima forsira, to je prolaznost, a kvalitet postaje vrlo diskutabilan.
Institut za nacionalnu istoriju Skoplje – prof.dr Gabriela Topuzovska Trifunova
Jedan od problema Makedonije ali u zadnje vrijeme i čitave regije je tzv „brain drain“, kada je u pitanju zdravstvena struka. Mladi ljekari, stomatolozi, farmaceuti i medicinske sestre odlaze u razvijene zemlje Zapadne Evrope, koje su ekonomski stabilne i osiguravaju im brzo zapošljavanje prema adekvatnom obrazovanju. U prezentaciji je ponuđena analiza razloga, posljedica te razvoja politike napuštanja Makedonije. Zemlje Zapadne Evrope značajno profitiraju od dolaska kadrova iz Makedonije, koji za ostanak nemaju interesa jer nisu dovoljno plaćeni i nemoguće im je pronaći posao.
Visoka škola za turizam i menadžment Konjic – prof.dr Marijana Šećibović
Odgovornost je ono što svi mi u ovom procesu moramo imati na umu. Moramo biti jasni u onome šta želimo i kretati se prema tom cilju. Obrazovni procesi i akademska zajednica su pod snažnim političkim uticajima, i svi naši segmenti društava su vrlo često u stanju neodlučnosti. Želimo Evropu, ali po našim standardima, i u onom dijelu koji nama odgovara. Prava riječ za ono što se u regiji radi jeste „koketiranje“ sa Evropom i EU. Dok sve može da bude privatno, od zdravstva do preduzeća, danas je obrazovanje samo i isključivo javno. Nažalost, za sve imamo dvostruka mjerila i različita pravila. Za neke ona ne postoje uopšte, a za druge su jako rigorozna.
Predstavnički dom PS BiH – Mr. Senad Šepić
Politika gleda u obrazovanje, kao u svoju produženu ruku. Na primjeru BiH, vidjeli smo kako pravo na korištenje svog jezika u obrazovnom procesu, koje spada u red osnovnih ljudskih prava, postaje odličan alat za politiziranje. Obrazovanje može i treba da se vidi kao šansa za razvoj. Iako EU trenutno prolazi kroz velike izazove, ja u tom članstvu vidim šansu za BiH. Mi smo na globalnom ekonomskom nivou vrlo mali, čak i kao regija, ali zajedno možemo biti faktor, zato je saradnja neophodna. Moramo imati hrabrosti da se mijenjamo, vjerujem da je moguć drugačiji pristup, ali i da akademska zajednica mora imati proaktivniji stav.
Fakultet islamskih studija – prof.dr Admir Muratović
U društvenim procesima važno je izabrati stranu, kako biste mogli djelovati i uticati na određene promjene. Smatram da je ispravna strana obrazovanje i nauka. U procesima vezanim za Internacionlni univerzitet u Novom Pazaru jasno se vidi koliki je politički uticaj, i koliko on može da bude negativ i nepotrebno zaustavljati napredak. Nažalost u ovim odnosima, logika nije uvijek način djelovanja, a političari obećavaju kada im je to u interesu. Sretan sam što se možemo pohvaliti i to mogu odgovorno da tvrdim, da je Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru jedina, istinski multietnička obrazovna institucija u Srbiji. Ta činjenica je podstrek i dokaz da radimo dobar posao.
Panevropska unija u BiH – Vanja Gavran
Kombinacija lošeg čovjeka i obrazovanog čovjeka je zaista najgora moguća kombinacija. Smatram da je vrijednosni sustav neophodno mijenjati iz korijena. Radim takav posao da sam upućen u političke odnose, i stanje Republike Hrvatske, i zaista možemo vidjeti da je ova zemlja prodisala kada su otišli određeni političari, koji su bili takvi kakvi jesu. Na Al Jazeeri se trudimo naglasiti i dobre, pozitivne priče i one su vrijedne pažnje, posebno u oblasti biznisa ili stipendiranja studenata, kao i tehnološkog napretka.
Centar za istraživačko novinarstvo Makedonije – Emilija Lazarevska
Ne možemo reći da je Bolonjski proces donio napredak u Makedoniji. Naša država je iskoristila tehnologiju i polako počela sve da svodi na elektronski nivo, čak i ispitivanja na pravnim fakultetima, nakon čega se posebno javio problem neelokventnosti. Kada povezujemo izvještavanja medija o obrazovnim temama, a to govorim sa aspekta nekadašnjeg urednika informativnog programa i 30 godina radnog iskustva, to su teme koje su neatraktivne i koje ne povećavaju gledanost. Senzacionalizam se plaća, jer gledaoci vole vidjeti „krv“ na TV-u. Obrazovne teme najčešće se prate ukoliko je neko lično pogođen korupcijom u odnosima sa profesorima, pa mu je ta tema u fokusu interesovanja.
