Home Vijesti Konferencija “Dijalogom protiv ekstremizma i radikalizma”

Konferencija “Dijalogom protiv ekstremizma i radikalizma”

178
0

4

U Prijepolju počela Konferencija „Dijalogom zajednice protiv radikalizma i ekstremizma u Sandžaku“ u organizaciji BKZ-a uz podršku Fondacije za otvoreno društvo. Cilj je sagledati društveno-političke okolnosti koje su dovele do pojave ekstremizma i radikalizma u Sandžaku, a prije svega, ekonomsko-socijalne situacije u regiji, nezaposlenosti mladih, podjele u Islamskoj zajednici.

U uvodnom obraćanju Samir Tandir ispred BKZ-a podsjetio na njen značaj i važnost regije Sandžaka.

-Islamska zajednica matrica je i stub za bošnjačku zajednicu, kao i sveta institucija koja vodi računa o svemu i nemoguće je tretirati bilo koje pitanje na ovom prostoru bez njenog uključivanja i učešća, kaže, između ostalog, Tandir

Početkom ove godine inače počela realizacija projekta „Dijalogom zajednice protiv ekstremizma i radikalizma u Sandžaku“, usmjerena prvenstveno na edukaciju mladih u Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši. Tokom dijaloga s mladima, kroz različite tribine i javna predavanja, nastojali su, navode iz BKZ-a, objasniti i osvijetliti pojave i uzroke radikalizma i ekstremizma u Sandžaku. BKZ je fenomenu radikalizma i ekstremizma u Sandžaku pristupila na jedan drugačiji način i kao organizacija protekla iz Islamske zajednice u Srbiji, pokušala novim pristupom uz vjersku dimenziju i infrastrukturu doprinijeti smanjenju postojećih tendencija radikalnog i ekstremnog u ovdašnjim sredinama.

Prema riječima predsjednika Općine Prijepolje Dragoljuba Zindovića ove pojave ne zaobilaze ovo podruje. Mnogo efikasnija borba je napraviti okvir u kojem će pojave biti suzbijene ili eliminirane.
-Opština Prijepolje važi za mirnu i tolerantu sredinu, a obaveza je svakog pojedinca da radi u pravcu održanja takvih uvjeta, kaže Zindović

’91. godine počele aktivnosti Fondacije za otvoreno društvo i do danas ne postoje projekti koje nisu spremni podržati.

-Uvijek smo podržavali pojave novih aktera. Mnoga pitanja kao društvo nismo riješili jer nijedno društvo to neće uspjeti ako u tome ne sudjeluje svaki dio društva. Prijepolju smo ponudili još ranije info bus kojim su se i po selima opismenjavali, ne samo mlade ljudi kako Srbija pod sankcijama ne bi ostala na marginama već po prestanku sankcija stupila u kontak s regijom. Što je više aktera u dijalogu toliko su veće šanse društva da prevaziđe ne samo elementarne nesporazume, već zajedno krenemo u pravcu Evropske Unije. Sandžak je regija u kojoj živi manjine, ali ono što je interesantno je da se stalno govori o sigurnosti samo je zanimljivo da li je riječ o njegovoj tzv. tvrdoj formi. Pritom kad se govori o ekstremizmu uvijek se izgovori riječ Sandžak. Ovaj skup treba pomoći da se krene putem utvrđivanja ovih važnih pojmova i pojava. Zanimljivo da nema etničkih sukoba i incidenata. Zagonetna situacija kad imate strah za sigurnost, ali je važno i to da li postoje strahovi od drugih, i šta se može učiniti u budućnosti. Također, najsporija stopa razvoja Sandžaka važno pitanje- ako se svi zalažu gdje je onda problem, postavlja pitanje Jadranka Jelinčić, izvršna direktorica Fondacije.

Muamer Zukorlić, predsjednik Skupštinskog odbora za obrazovanje kao nezaobilazan akter svih zbivanja ne samo u Sandžaku već više od 20 godina, kaže da ovi pojmovi dobijaju značenja koja mnogi misle da razumiju na svoj način pa se udalje od toga.

-Ekstremizam je diskurs i ponašanje u formi krajnosti. Biti ekstreman znači zastupati krajnost, riječima i ponašanjem. Tu počinje inkubacija negativne energije. To je pojam kojeg nije moguće upotrijebiti u prihvatljivom kontekstu. Potiče često iz svojevrsnog defekta njegovog protagoniste. To je svojevrsna devijacija u svijeti pojedinca i grupe i često dovodi do ekstremnog govora i ponašanja. Produkt su izvjesnih nedostatak unutar pojedinca, često se okreće prema negaciji drugoga kako bi se prikrili nedostaci i sigurnost. Za nešto smo krivi a krivca tražimo u drugom. Drugi uzrok je reakcija obično na neki drugi ekstremizam. Nikad ne postoji jedan, samo dva postoje jer jedino tako mogu živjeti i tako se i hrane, optužuju, napadaju, kaže Zukorlić
– U uobičajenim okolnostima uvijek postoje društveni problemi koji su i uzrok.

-Nezaposlenost, rasulo ekonomije dovoljni su da čovjeka naprave depresivnim što je dovoljno da padne u izazov ekstremizma. Pored socio-ekonomskih, politički problemi česti su razlozi koji dovode do ambijenta u kojem se lako sije ekstremizam, kaže navodeći, između ostalog primjere aktera koji kroz svoj pluralizam nisu dali rezultat ili postoji nehat među vladajućim strukturama. Ekstremno stanje proizvodi ambijent u kojem će razni ekstremizmi, pod vjerskom ili nekom drugom zastavom regrutovati mlade u neprirodnom stanju koje ne dozvoljava da ljudi rastu u jednom uravnoteženom duhu.

Pojam radikalizma izvorno je legitiman, čak i u politici. Može biti i politička metodologija. Radikalizam je korjenito mijenjanje stvari, ali njegovo pravo nije da pritom bude nasilan. Nasilnost, isključivost nedopustivi su za bilo koga. To što neko nosi kratke hlače, dugu bradu pitanje je da li se zbog toga može proglasiti opasnim, ističe Zukorlić.

-Tzv. „lovom na vještice“ ostavlja se prostor da se neko obračunava s drugim na način kako hoće.

Pojam dijalog jedna je od najznačajnih vrijednosti jer i oni koji ga ne žele formalno ga moraju priznati.

-Ne samo što je nesporan mehanizam, zadire u najsuptilnije ljudsko. Riječ je najvrjednija ljudska dimenzija i kreacija. Razmjena riječi-dijalog, da bi imao šanse dati rezultate treba ispunjavati međusobno priznavanje, elementarno poštovanje koje mora biti barem minimalno bazirano na kulturnim i moralnim načelima, te principi.

Oni koji vode dijalog morali bi imati izvjesne principe u protivnom je plovidba bez mape. I definitivno pojam pomirenja za naš prostor nema alternativu. Nužno je kako bi bilo koji drugi projekt uspio i bez obzira na sve ovaj narod zaslužuje protagoniste koji će ovu ideju ma koliko ona bila apstraktna staviti za cilj, poručuje Zukorlić.

Pomirenje inicira liječenje poremećenog mira. U tradiciji ovog kraja pomiritelji, muslihuni, bili su najugledniji ljudi. Takva tradicija treba biti iskorištena i reformirana kao vrijednost. U političkom radu nastoji formirati politički klub za pomirenje, pet narodnih poslanika bez obzira na orijentaciju.

-Želim dokazati da je nekonvencionalno imati i u parlamentu grupu okupljenu oko jedne ideje. Također, političku ideju formiranja Nacionalnog savjeta za pacifizaciju predložio sam premijeru, ustanove na nacionalno-državnom nivou koja bi se bavila borbom protiv svih vrsta nasilja, kaže, između ostalog u svom obraćanju narodni poslanik Zukorlić.

Marija Obradović, predsjednica Skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove koji kontrolira vojsku i policiju, i nekadašnja aktivistica civilnog sektora ističe da se ovdje mogu izvući počeci nekih novih akcija.

-Srpski parlament se mijenja i ne možemo biti kao prije nekoliko godina. Bez obzira na euroskeptike ako poslanici žele dati doprinos to je pozitivno. Najjednostavnije je preokrenuti situaciju i zatvoriti vrata za svaki dijalog. U ovom trenutku toliko je nesuglasica gdje je neophodno o tome govoriti. Želim da u meni vidite saradnika, ovaj panel je prvo rukovanje s vama. Sandžak nije teren gdje SNS može govoriti o čvrstoj stranačkoj infrastrukturi i potrebno je da imamo dosta saradnika. Mladi ljudi, žene u političkim organizacijama trebaju biti aktivne jer se uloga ne završava samo u okviru radnog mjesta ili tradicionalnog u porodici. Ovaj panel početak divnog, političkog prijateljstva, ističe, između ostalog, Marija Obradović.

U nastavku Konferencije „Dijalogom zajednice protiv ekstremizma i radikalizma u Sandžaku“, druga sesija posvećena Politici prevencije ekstremizma i radikalizma u Sandžaku. Slobodan Spasić, psiholog govoreći o složenoj temi i uzrocima naglašava da je dobro dok se ne dođe do terorizma. Kad je riječ o tome ko je najviše ugrožen, ne postoji potpuni konsenzus ni u struci.
-Na populaciju mladih treba staviti fokus, potom porodicu, zatim lokalnu zajednicu, državu, društvo. Na našu zajednicu preslikavaju se globalna dešavanja mada treba vidjeti na šta treba trošiti energiju. Kad je riječ o mladima, utjecaj na mlade pored vršnjačkih grupa, postoji određeno dovođenje u pitanje vaspitnih mjera. Griješimo kad ne ulazimo u sam diskurs mladih. Ako ne razumijemo o čemu govore, teško možemo otvoriti dijalog s njima. Snažan kanal utjecaja na njih je internet, jedan od najvećih sigurnosnih izazova. Ne može se zatvarati jer ima ogromnu važnost za razvoj, ali važan segment je njegova kontrola, kaže Spasić.

Nijedan od velikih problem ne nastaje odmah. Dobro je kad uočimo probleme da damo šansu procesu, jer je potrebno vrijeme da se nešto promijeni. Ekstremiste odlikuje nestrpljivost.
Postoji element psihološki značajan – neizvjesnost, koji vodi ka radikalizmu, ekstremizmu pa čak i do terorizma.

Prof. Zoran Dragišić na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu ističe da evropska ekspertska mreža čiji je član svaku sesiju posvećuje deradikalizaciji, a više od stotine ljudi razgovara o načinima borbe protiv ove pojave.

-Sprečavanje djelovanja terorističkih ćelija i odlasku mladih u Siriju neka su od tema. Ako se Balkan doživljava kao stanje ekstremne mržnje, mi nemamo takve pojave. Pitanje ekstremizma ne možemo vezati za islamsku religiju ali je činjenica da se na Balkanu susrećemo s različitim ekstremizmima, pogotovo opasnih u politici. To je na Balkanu pojava koja predstavlja početak procesa uvođenja mladih, kojeg nisu pošteđeni ni stariji. Ljudska bezbjednost je analitički okvir gdje se u centar proučavanja stavlja vrijednost čovjeka pojedinca i koje može biti predmet bezbjednosne zaštite. Tad se govori o tome da te vrijednosti štite organi državne represije. Bilo bi jako opasno kad bi se policija bavila zaštitom porodičnih vrijednosti. Ako govorimo o sprečavanju islamske radikalizacije jako je bitna kvalitetna vjerska pouka, najbolja brana zloupotrebe religije. Ako govorimo o politici, vraćamo se na obrazovanje, i to kvalitetno. Važno je jačanje institucionalnih kapaciteta, obavještajnih, jaka policija, tužilaštvo, vojska. Ipak, ministarstvo obrazovanja najjača je institucija. Političko okruženje u kojem mladi odrastaju također je važno, kaže, između ostalog.
Profil teroriste ne postoji. Generalno se ne može usmjeriti koja je populacija ranjiva. Politički ambijent u kojem djeca odrastaju jako je važno. Na Balkanu problem su države u nastajanju, govor mržnje pred svake izbore koji se postavljaju kao biti ili ne biti, promocija „kvislinškog patriotizma“. Krajnja posljedica su netoleranta djeca s negativnim stavom prema svemu što mu nije identično.

Sa skupa inicijativa da se u Prijepolju organizira i održi sjednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, što je predložila predsjednica Marija Obradović.

-Iz želje da uzvratim što sam dobila priliku da čujem kako razmišljate na meni je da od ovih inicijativa sprovedem barem nešto od toga, kaže.

Mario Barfus, ispred Misije OEBS-a u Srbiji kaže da svaki dan nailazi na velike doze među mladima pozitivne radikalne energije prema nečemu za šta se smatra da se ne može promijeniti.

U završnim riječima poslanik Zukorlić poručuje i da je neophodna obnova zdravog obrazovanja, jer proces niko ne može provesti sam, pritom pozivajući sve da se uključe u taj proces.

Izvršna direktorica Fondacije za Otvoreno društvo kaže da ukoliko je jedan jedini zaključak da će Odbor nadležan za bezbjednost doći jednog trenutka u doglednom vremenu i imati priliku da razgovara s onima koji su odavno u dijalogu mislim da ćemo naše dobre namjere utkane u organizaciju ovog skupa samo unaprijediti.

Agenda gostiju pravljena je s ciljem da bi različiti sugovornici dali različite odgovore, kaže predsjednik BKZ u Prijepolju Samir Tandir.

-Da je sve idealno danas ne bi razgovarali i mislim da je ovaj panel učinio veliku stvar, kaže Tandir.

SANA – A.Sofić

2

1  3  5 6 7