Home Vijesti Šest publikacija za dvanaest mjeseci

Šest publikacija za dvanaest mjeseci

201
0

unnamedDana 11.06. 2015. godine  u podgoričkom KIC-u,, Budo Tomović“ održana je promocija knjige,, Drame” autorke Mirsade Bibić Šabotić.  Prepuna  multimedijalna sala KIC-a pokazala je da se lijepa riječ vrednuje i pored toga što knjiga polako gubi bitku pred naletima tehnologije.

Ovo je bila neubičajena  promocija za podgorčku javnost. Naime, program je obogaćen nastupom Dramske sekcije ,, Gimnazijalci” rožajskih gimnazijalaca koji su se podgoričkoj publici predstavili predstavom,, Predizborna kampanja”  Bogata video biografija naše autorke, kao i  emitovanje snimka predstave ,, Hasanaginica” doprinijeli su da se razbije tradicionalna organizacija promocija, pa su pored smijeha koji je izazvan ,, Predizbornom kampanjom“, potekle  katarzične suze prikazivanjem snimka,, Hasanaginice“.Program je vješto vodio Ismet Mujević, profesor, a promoter su bili dr Draško Došljak i profesorica Azra Glavatović. Štampanje knjige je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore.

Profesorica Azra Glavatović govoreći o ovoj knjizi navela je:
Istinske čari, refleksije i nepatvorenu ulogu i naravoučenija dramskih tekstova možemo doživjeti isključivo ako navedeni tekstualni književni oblici „ožive“ na pozorišnoj sceni.  Svestranost, kreativnost i izuzetan angažman, gospođe Bibić Šabotić se ogledaju i potvrđuju u tome što entuzijastički, vispreno i neumorno povezuje i objedinjuje svoj prosvjetno-pedagoški dugogodišnji rad i iskustvo sa spisateljskim, scenografskim i režiserskim aktivnostima. Sve spisateljicine drame su ugledale svjetlost realizacije na pozorišnoj sceni. Profesoricini učenici iz Gimnazije „30. septembar“ su godinama uključivani kao aktivni akteri – glumci, što je od nemjerljivog pedagoško-metodičkog značaja i doprinosa. Amaterska pozorišta su odvajkada krijepila i osvježavala monotonu svakodnevnu kolotečinu socijalnog okruženja. Amaterske staze vode i stimulišu ka kreativnijem i ozbiljnijem radu. Nerijetko amaterski podstrek upućuje i iznjedrava profesionalne stvaraoce, odnosno, glumce.

Na koricama knjige „Drame“ primjećujemo slikovito prikazane dvije maske. Svijet pod maskama ili svijet bez maski. Kakva li je današnjica? Spisateljica Bibić Šabotić svojim izoštrenim posmatračkim čulima i umjetničkim senzibilitetom ukazuje na realitete. Perom i britkom riječju bespoštedno ukazuje na postojeći trend, evidentne devijantnosti i anomalije kako individue, tako i društva. Međutim, ovo bespoštedno ukazivanje na sve ono što čini aktuelnost, što ugrožava ili pak devastira hijerarhijski vrjednosni poredak bitisanja, prekriveno je velima humora, sarkazma i parodije.Nižu se komične situacije i komični likovi iz drame u dramu. Prilikom iščitavanja ili još produktivnijeg i efektnijeg odgledavanja „Drama“ ne postoje recipijenti na čijem licu se neće pojaviti osmjesi. Zasigurno će mnogobrojne scene iz „Drama“ljubiteljima dramske umjetnosti poslužiti kao bijeg, sklonište ili lijek od zahtjevne i ekspresne svakodnevice, neočekivanja, neslaganja, lutanja i razočaranja.

Primarno odličje drame jeste sukob. Protivurječe i bezazleno se sukobljavaju generacije, životne uloge, potrebe, interesi i stremljenja. Sukobljava se čovjek sa samim sobom. I mladi i stari se bore i ne posustaju u ovaploćenju vlastitog Ja. Likovi doživljavaju transformacije pod uticajem politike, razvoja tehnologije, pod uticajem odlaska u inostranstvo…U dramskim recima pobjeđuje ljubav, pobjeđuju Ramo i Đulja, uprkos nepomirljivom majčinskom buntu, podstaknutim neslaganjima, htjenjima i interesima.  Među dramskim likovima, bika Muhra nedvojbivo plijeni i zaokuplja čitalačku pažnju i simpatije. Svojom mudrošću, nesmirajima i snalažljivošću, bika Muhra pobjeđuje izazove modernog vremena, ustrojstva i neminovnost barijera u godinama.

“Romeo i Julija”, “Hasanaginica” i “Kad lišće pada” su prototekstovi koji su stimulišući uticali na novokreirane metatekstove “Ramo i Đulja”, “Hasanaginica” i “Dževrija”. Naime, između Šekspirovog djela, narodne balade i turskog serijala i spisateljicinih modelacija i realizacija uspostavljena je intertekstualnost kao frekventnija stvaralačka književna tehnika.

Frazeološka tačka gledišta je neuobičajena. Likovi su jezički modifikovani.  Jezičke modifikacije su tendenciozni spisateljicini produkti dati u vidu odstupanja od normativanog jezika. Jezičkim kodom bivaju transponovane specifičnosti mentalitetskog, kulturološkog i običajnog opsega. Upravonarodni jezik uz frazeologizme služi kao vrlo moćno i produktivno sredstvo u karikiranju likova, pa samim time i situacija. Jezički sinonimi pletu bogatu verbalnu mrežu, prepliću se i nadmeću facebook i čehresuz, roleri i koturaljke, baka i bika, pripsan i lijep, čora i djevojka… Zapravo, prepliću se različitosti do nesagledivosti što čini ljepotu i bogatstvo života.

Vrijedno je napomenuti da je  profesorica Bibić Šabotić posatala afirmisana književnica na prostorima Crne Gore, ali i u region. Naime, samo u 2015. godinije objavila četiri knjige. Ona je navela da će do kraja 2015. Objaviti  još dvije knjige, dodavši da se ljepotom radom i humanošću suprotstavlja prolaznostiživota. Moramo priznati da ovo dosta ne samo za Rožaje i Crnu Goru, već i sire, jer nije poznato da je u istoriji književnosti jedan autor objavi šest knjiga za dvanaest mjeseci. Poželimo joj još vise uspjeha.

F.Kujević