Home Vijesti Dr. Zukorlić: Osigurati veći broj narodnih poslanika manjinskih zajednica u Parlamentu

Dr. Zukorlić: Osigurati veći broj narodnih poslanika manjinskih zajednica u Parlamentu

476
0

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja akademik Muamer Zukorlić pozvao je danas vladajuću većinu u Skupštini Srbije da povuče inicijativu za izmjenu izbornog zakona, koja se tiče manjinskih stranaka, kako bi se preformulisala i kako bi se otklonio prostor za njenu zloupotebu.

“Prijedlog da se uvede obaveza dobijanja određene potvrde od nacionalnih savjeta odnosno od određenog nacionalnog savjeta je apsolutno ne prihvatljiva. Uvjereni smo da je ona i u suprotnosti sa ustavnim odredbama kao i da ne može biti podržana ni sa jednog relevantnog međunarodnog, evropskog faktora uključujući Venecijansku komisiju. Omogućiti Nacionalnom savjetu, koji predstavlja pomoćno ali istovremeno i političko tijelo koga vode ili kontrolišu određene stranke, da odlučuje o tome da li je neka lista manjinska i da li po propisima manjinske liste može sudjelovati na izborima. Znači, omogućiti jednom političkom faktoru da odlučuje o konkurentskom političkom faktoru da li će i kako učestvovati na tim izborima”.

To je očito velika greška, smatra Zukorlić i dodaje da predlagač nije imao u vidu sve bitne momente za ovaj prijedlog.

“Zato je od izuzetne važnosti da dobijemo razumijevanje od strane izlagača a to je SNS, kao većinska i vladajuća stranka a isto tako i od svih ostalih subjekata u Skupštini kako bi ovo bilo povučeno ili čak preformulisano. Slažem se da se mora naći način da se uredi to ko je manjinska lista i to ko ima pravo po propisima a koji se odnose na manjinske zajednice sudjelovati na izborima. Imali smo određene zloupotrebe na tu temu jer smo imali one koji ne pripadaju određenoj nacionalnoj manjini ali su delegirali svoje liste pod tim uslovima i to se može kazati, da su zloupotrebili. Slažem se da se to treba urediti ali postoji mnogo načina da se to uredi. U svakom slučaju, iako postoji potreba da se provjeri da li neka lista ispunjava uslove da bude manjinska, to ne može biti određeni Nacionalni savjet, nipošto”.

U bošnjačkim okolnostima to bi ovog trenutka izgledalo da stranke u Sandžaku, kako ističe akademik Zukorlić, trebalo da zatraže od BNV-a potvrdu, tačnije od Ugljanina, da li su one manjinske i da li mogu učestvovati na izborima.

“To je prosto nezamislivo. Nema nikakvoga smisla dati prosto takvu “batinu” nekome ko će je sigurno iskoristiti za obračun sa svojim političkim ko konkurentima. Prema tome, naš zahtjev jeste da se ovaj prijedlog povuče i da se od njega odustane a da ustvari pronađemo formulaciju koja bi zaštitila ovo pitanje od zloupotrebe. Prije svega mislim i na određenu vrstu provjere i ovlašćenja o tome da li neka lista ispunjava uslove da je manjiska ili ne. Republička izborna komisija je nadlažna da se bavi provjerama a koje se tiču samih izbora”.

Sa druge strane, provjeravati manjinsku listu a koja je registrirana po manjinskim propisima, je zaista besmisleno, dodaje Zukorlić.

“Mogu se provjeravati različite liste kao što su grupe građana, koalicije ali provjeravati manjinsku stranku a koja je već registrirana i u rešenju ima naznačeno da je manjinska stranka, provjeravati je pred izbore nema nikakvog smisla. Posebno tražiti od takve stranke da dostavi neku potvrdu od Nacionalnog savjeta koji nije državni organ, koji je obično pomoćno tijelo a koje ima vrlo jasna ovlašćenja određena zakonom. Ni na koji način se ne mogu odnositi na pitanje izbora a pogotovo na utvrđivanje propisa koji se tiču samih izbora”.

Ovaj momenat se treba iskoristiti kako bi unaprijedili manjinska prava u pogledu izbora tj. uvećanja broja predstavnika manjinskih zajednica u Narodnoj Skupšini, dodaje akademik Zukorlić.

“Poznato je prema ranijim popisima da je skoro trećina, oko 30%, u Srbiji imamo građana koji ne pripadaju većinskom srpskom narodu. Recimo, mi kada izvršimo analizu njihovih predstanika u Parlamentu, imamo izuzetno izraženu disproporciju toga. U zemlji imamo 30% manjina a u Parlamentu samo 5%. Raspon od 25% razlike ni na koji način ne može odražavati adekvatnu zastupljenost manjinskih zajednica i naroda. Imamo brojne manjinske zajednice koje nemaju svoje zastupnike iz raznih razloga kao što su romska zajednica kao i srodne zajednice toj zajednici. One uopće nemaju niti jednog predstavnika u ovo sazivu Parlamenta a to nije dobro niti prihvatljivo. Zapravo, Narodna Skupština bi trebala da odražava sliku naroda, ono što jeste i ono što su cinioci naroda i cjelokupne nacije u ovoj zemlji. Ne bi trebala da se pravi određena redukcija već da se uvede mehanizam koji bi smanjio mogućnost sudjelovanja na izborima tj. učešća i samog ulaska u Skupštinu po uslovima koji manjinskim zajednicama to olakšavaju”.

Bilo bi poželjno razmišljati u drugome smjeru, da propisima kroz izmjenu ovog zakona zapravo dobijemo određene kvote, brojke za određene nacionalne zajednice a na taj način bi osigurali ulazak u Skupštinu svim nacionalnim zajednicama, kazao je on.

“Pomenuo sam Rome ali su tu i druge nacionalne zajednice. Međutim, kao i postojeće zajednice koje imaju svoje predstavnike, oni također proporcionalno nisu adekvatni njihovome broju. Zato bi poželjno bilo da dobijemo razumijevanje od vladajuće većine da upravo promišljanja imamo u tom smijeru. To bi značilo unapređenje cjelokupne atmosfere i osjećaja zaštićenosti manjinskih naroda, zajednica i njihovu zastupljenost u Narodnoj Skupštini. Osim toga, ako bi htjeli da unapredimo zastupljenost manjinskih zajednica u Skupštini, naš zahtjev jeste da se broj potpisa sa 10.000 smanji na najmanje na 5000. Isto tako ovdje u pitanju jedna ne logičnost jer je disproporcija u pogledu propisa koji se odnose na broj potpisa za osnovanje manjinske stranke a to je 1000 potpisa a broj potpisa za podnošenje liste jeste 10.000. Čak bi bilo logičnije da je broj potpisa za formiranje jedne stranke koji se događa jednom za jedan politički subjekt bude veći od broja potpisa za podnošenje liste. Ovdje je sve sama suprotnost”.

Moramo promjeniti broj potpisa jer bi na taj način olakšali određenim manjim političkim strankama, političkim subjektima odnosno listama koje do sada nisu imale priliku da uđu u Skupštinu omogućiti to, dodaje akademik Zukorlić.

“Prirodni prag na primjer za jednog Narodnog poslanika se kreće između 11.000 i 13.000 glasača. Vi tražite nekom da dobije broj glasača koji je skoro toliki. To je zaista nešto što nije srazmjerno. Isti toliki broj potpisa su podnosile stranke većinskog naroda čiji je cenzus bio 5% a to je značilo od 140.000 do 150.000 potpisa. Sada će to sa cenzusom od 3% biti na nekih 80.000”.

Ovo su momenti na koje zakonodavac treba obratiti pažnju da bi imali atmosferu koja je normalna a posebno što imamo glasove koji se čuju da nije dobro mijenjati zakonske propise vezano za izbore, konstatovao je on.

“Neposredno pred izbore odgovor vlasti je bio da ako su to olakšavajuće stvari posebno za izbore i učešće na istim, ne smeta da svega nekoliko mjeseci prije izbora mijenjamo propise. Vidite, oni su olakšavajući za cenzus koji se tiču spuštanja cenzusa sa 5% na 3% ali ne i za manjinske zajednice i manjinske narode. Moramo obratiti pažnju na ovaj momenat kako bi mogli svi građani, posebno manjinskih zajednica, doživjeti ove izbore kao šansu za unapređenje svoj prava, predstavljanja kao i za dobijanje što značajnijih manjinskih predstavnika u Parlamentu a to bi zasigurno obogatilo i strukturu Narodne Skupštine. Prije svega, ojačao bi se osjećaj pripadnosti zemlje od strane naroda manjinskih zajednica, kao i osjećaj razumjevanja većinskog naroda tj. vladajuće većine”.

Rekao je da će njegova stranka i ostale manjinske partije iskoristiti sve pravne mehanizme i amandmane te ponuditi drugu formulaciju kako bi “manjkavost” bila otklonjena.

“Stranka Pravde i pomirenja će u saradnji sa drugim manjinskim strankama odnosno predstavnicima manjinskih zajednica, ovdje u Skupštini sigurno iskoristiti sve pravne mehanizme. Uključujući i amandmansku reakciju kao i ponuditi formulaciju koja bi bila prihvatljiva, i koja bi osigurala ono što je i bila intencija predlagača a to je onemogućavanje zloupotreba.  Tokom procedure i samog usvajanja ovog zakona, a to se očekuje naredne sedmice, zapravo ovu manjkavost otklonimo i da imamo jednu pozitivnu atmosferu u Narodnoj Skupštini ali isto tako i pred predstojeće izbore kako bi zapravo ohrabrili manjinske koje na ranijim izborima nisu uspijevale dobiti svoje predstavnike da sudjeluju na izborima i imaju svoje generalno svoje predstavnike.”

Izvor: SANA