Home Vijesti STV na džumi u Pfalzgrafenweileru

STV na džumi u Pfalzgrafenweileru

84
0

Sandžak Televizija u Pfalzgrafenweileru. Povod za posjetu tradicionalni sportski turnir. Ipak, kako je naša ekipa stigla na džumu lijepa prilika za predstavljanje džemata.

Kažu da je mali džemat u Pfalzgrafenweileru. Možda jeste mali, ali složan i jedinstven. Sve što rade, rade zajednički. A i položaj je takav, iznad Švarcvalda. Novi Pazar, pogotovo naselje Požega, Tutin, selo Gradac, Pljevlja, na jednom mjestu. Džuma je u pola tri, da bi i oni koji rade mogli stići jer život je ovdje prilagođen zemlji u kojoj žive ali u kojoj su i svoje propise sami uskladili. I sve što ima u Sandžaku ima i u Falcgrafenvajleru. Ono što je interesantno da je ovo malo mjesto, a naših ljudi mnogo.

-Okupljamo se ovdje prije džume, popijemo kafu, klanjamo džumu dočekamo ikindiju, družimo se i svako svojoj kući. Naši stari su još 70-tih godina došli ovdje, da zarade malo para misleći da će se odmah vratiti. Ipak, većina ih je ostala ovdje, pa su povukli i svoj familije, djeca se izrodila, i svako osnovao svoje familije, kaže Selmo Kačar potpredsjednik Džemata

Prostor u kojem su otkupili su još 2008. godine. Odmah potom krenuli u renoviranje. Danas imaju kafeteriju, džamijski prostor, prostorije za mekteb i sad je namjera proširiti se jer ih je sve više a odmah i više i potreba. Inače, sve što organizuju sva zarada ide u džamijsku kasu.

-Jedan dio bismo srušili i napravili poseban prostor za žene za klanjanje, učionicu za djecu, kao i pomoćnu kuhinju

Prema riječima imama, ono što potenciraju je integracija, a ne asimilacija.

-Čovjek i pored toga što živi u Njemačkoj bit će dobar, kulturan, obrazovan ali pored toga mora znati odakle je došao i da čuva svoju vjeru, istoriju, jezik. Mi imamo ovdje oko tridesetoro djece u mektebu. Trudimo se da učenje ne bude stereotipno već radimo na tome da oni zavole džamiju, ističe Miralem ef. Misini.

Među njima i najstariji džematlija. S ponosom naglašava, s Gornje Pešteri je, selo Gradac. Osnivač je džemata, davne 70-te godine.

Klub se, kako kaže Nuradin Škrijelj njegov prvi predsjednik, prvo zvao Bratstvo. Poslije toga Bratstvo i jedinstvo kasnije Edvard Kardelj u vrijeme kad je bilo 520 članova. U posjetu su dolazili ljudi iz svih krajeva bivše Jugoslavije.