Home Vijesti Akademik Zukorlić gost TV Tribine povodom Dana zastave

Akademik Zukorlić gost TV Tribine povodom Dana zastave

23
0


U povodu 11. maja – Dana bošnjačkog nacionalnog bajraka, gost TV Tribine na Sandžak Televiziji bio će narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić. Akademik Zukorlić je prisjećajući se rečenice „Sandžak je srce Balkana“ istakao da je tom rečenicom efektivno uspio ljudima da objasni gdje se nalazi Sandžak, ali i da pošalje poruku sa dubljim značenjem, da je Sandžak mjesto susreta, mjesto na kojem se održava ravnoteža.

„Ljudi kada uđu na kartu, kada traže tu zemlju, ne mogu ga nigdje naći jer je nažalost Sandžak zbog nepravednog odnosa prema njemu proteklih stotinu ili više godina zapravo brisan sa svih geografskih i geopolitičkih karata i prosto ga tamo više nema. Očito oni koji su to radili, oni su zapravo planirali nestanak Sandžaka, misleći da ako ga izbrišu sa svojih karata i sa svojih programa da će on i u stvarnosti nestati. Sada na upit gdje se to nalazi, gdje je ta zemlja? Onda sam ja slikovito objašnjavao da ukoliko želite da se on nalazi u srce Balkana, u središtu Balkana i da ako hoćete napraviti šestarom krug oko Balkana, da će igla biti u Sandžaku i to je bilo veoma slikovito, i oni su to veoma dobro pamtili. Svakako da nije samo u pitanju jedna slikovita ilustracije već činjenica da se nalazite na sredini nečega, ona ima i svoja druga, prilično duboka značenja. S jedne strane uvijek najveći dio istine stanuje na sredini, na ekstremima, ili na ekstremitetima, ili na periferijama, uvijek se stvar naginje nekuda. Uvijek je sredina mjesto gdje se istina susreće, gdje se ravnoteža održava i zato su ekstremizmi problem jer oni uvijek pokušavaju da naprave od parcijalnog cjelinu. Ekstremizam znači krajnost, držanje krajnosti i pozicija krajnosti je ta koja vam ne dopušta da vidite cjelinu, a kada se nalazite na sredini, vi podjednako vidite sve ostale dijelove.”

Akademik Zukorlić dodaje da balkanska sredina u Sandžaku nije jednostavan prostor, slikovito objašnjavajući, da je Sandžak zbog svoje važnosti bio kao sjedište neke zvjezde u kojoj su svi sačuvali vezu sa nekog svog kraka.

“Vi ovdje imate susret Srbije i Crne Gore, pa imate s druge strane Bosnu i Hercegovinu, pa imate i ove ovamo strane istočne i jugoistočne, imate Albaniju i Kosovo, vi imate tu jednu cijelu lepezu izrazito važnih različitosti i svi oni nekako imaju neku potrebu da imaju uticaj u Sandžaku, znači Srbija i formalno, politički i zakonski kontroliše nešto više od pola Sandžaka, drugu polovinu kontroliše država Crna Gora, a znate da su u Sandžaku većina Bošnjaci koji BiH doživljavaju kao svoju matičnu zemlju. S druge strane imate albanski prostor dakle Albaniju i Kosovo gdje njihovi brojni intelektualci i političari smatraju da je dio građana Sandžaka, da ima istu etnogenezu kao i Albanci i na osnovu toga čak pojedini političari smatraju da bi jedan veći dio Sandžaka trebao da bude dio te kako oni kažu homogene Albanije.”

Zukorlić smatra da je proteklih decenija Sandžak na nekakvoj crnoj listi našeg okruženja, te da se permanentno zaobilazi kada god je nešto važno u pitanju.

“Zaobilazi nas sve što može da zaobiđe, ono i dan danas zaobilazi Sandžak, nažalost to je ranije rađeno bez nas i naših, a sada se to radi uz učešće i naših. Pogledajte samo putnu mrežu u Sandžaku. Sama geografska, geopolitička i geostrateška pozicija Sandžaka zapravo je nešto što najbolje ilustruje diskriminaciju, to anatemisanje Sandžaka, to izbegavanje Sandžaka i pokušaj da se Sandžak izbaci iz postojanja, a ako ne iz postojanja ono bar iz neke centralne pozicije tog postojanja, ona je na putnoj infrastrukturi najvidljivija.“

Akademik Zukorlić govorio i o programu Stranke pravde i pomirenja na čijem je čelu. Podsjetio na važne infrastrukturne projekte, ali i o procesu ostvarivanja prava Bošnjaka.

„Kada sam izlagao ove tačke svog političkog programa onda su me pitali kako će se to realizovati ako imate protiv sebe dvije važne političke partije, pa još u te dvije ima nekih svojih pilića na desetak i onda kao to su male šanse jer su oni protiv nas. Ja sam tada kazao da vjerujem da će se ovi projekti realizovati ili na akciji ili na reakciji, pa su me pitali šta znači jedno a šta drugo. Realizovati se na akciji to je ono što mi uspjemo da uradimo u našoj akciji a ono što mi ne uspjemo da uradimo u akciji, oni će uraditi na reakciji bojeći se da ne izgube glasove, kradući naše ideje, to se zapravo i dešava. Mi smo prije 7-8 godina bili otvorili ured BNV-a u Prijepolju, evo vidite ovi danas otvaraju BNV-a ured u Prijepolju. One stvari koje oni nikada nisu pomenuli, nakon što smo ih mi pomenuli, posle izvjesnog vremena oni su počeli da ih pominju i mi to smatramo veoma uspješnim. Mi vjerujemo da se ovi projekti ne mogu realizirati ukoliko ostanu projekti jedne stranke i mi ne želimo da to budu samo naši projekti, mi ne želimo da to imamo radi neke političke popularnosti, mi želimo da to postanu projekti i ideje svih građana Sandžaka, čak i ne samo Bošnjaka već svih građana. Onog trenutka kada druge političke stranke shvate da gube glasove zato što su odustali od tih projekata, oni će se vratit tim projektima.“

Akademik Zukorlić govorio i o projektima asimilacije koji se sprovode nas Bošnjacima Sandžaka. Poručuje, dok Bošnjaci imaju jaku i stabilnu Islamsku zajednicu, ne mogu nam ništa.

„U mjeri u kojoj Bošnjaci u Sandžaku ne budu imali svoju politiku, biće žrtva tuđe politike. U mjeri u kojoj Bošnjaci budu svjesni i do kraja osjećali aktivno, dakle živjeli u tom nacionalnom identitetu, onda će biti manja žrtva tuđih nacionalnih identiteta, ovdje je sasvim jasno da postoje projekti srbizacije, projekti pocrnogorčenja, projekti albanizacije i projekti turcizacije, definitivno ti projekti postoje, e sad da li su oni dio državne ili su dio nekih grupa, to mi možemo na nekom okruglom stolu ili dugačkom stolu, da razmotrimo ali definitivno ti projekti ovdje postoje u Sandžaku. U kojoj mjeri će oni da uspiju, ja sam više puta, pogotovo banalno ilustrujući te odnose, govorio dok je god magaradi biće jahača. Ovdje vas ne može niko ni srbiti, ni crnogorčitit, ni turčiti, ni albanizirati ako vi to nećete. Sad vam je jasno zašto je prvo udarena Islamska zajednica, jer su svi oni znali da je ona temelj identiteta, da je ona ovdje jedini stub identiteta Bošnjaka u kontinuitetu, jedino se tu nije prekinuo kontinuitet. Oni su tačno znali da se ne može mijenjati kultura jednog naroda, ne možete da udarate na njegov etnos, ne možemo govoriti da ti nisi Bošnjak nego Albanac ili Turčin, ili Srbin, ili Crnogorac ukoliko on bude imao jaku Islamsku zajednicu koja će ga u mektebu naučiti šta je. Zato se udarilo prvo na nju i to se vidjelo koliko je različitih faktora bilo zainteresirano za rušenje Islamske zajednice. Tačno se vidjelo da su svi oni čekali da se razbije Islamska zajednica, da se pojavi prazan prostor pa da uđu da instaliraju oni svoje. Nakon što nisu uspjeli da razbiju nego su je okrunili, na tim dijelovima koje su okrunili su počeli da instaliraju i da siju razne korove. Prema tome, tu će Bošnjaci biti na ispitu. Ako me pitate šta ja očekujem? Dokle god ovaj narod ima Islamsku zajednicu, Internacionalni univerzitet i ostale institucije, ustanove i organizacije, društveno političke, kulturne… ne mogu nam ništa.“

Izvor: SANA