Drevna Bosna i Academia predstavljene u Bihaću

- Advertisement -spot_img

Čitano

Možda vas zanima

Nakon Bužima i Cazina Drevna Bosna i Academia došle i u Bihać. U prostorijama muzeja AVNOJ-a u Bihaću prisutnoj publici o djelima akademika muftije Muamera Zukorlića govorili akademici Mujo Demirović, Refik Šećibović, kao i sam autor akademik muftija Zukorlić.

Uvodnu riječ imao je prof. dr. Jahja Fehratović i uputio riječi zahvale.

Nakon dr. Fehratovića obratio se gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić i u ime domaćina poručio da će Bošnjaci postojati, kako kaže, sve dok bude ljudi da govore o korijenima, naciji, autohtonosti i tradiciji. On se zahvalio gostima na upriličenoj naučnoj manifestaciji.

Zbog lošeg zdravstvenog stanja akademik Muhamed Filipović, predsejdnik BANU nije mogao biti dio tzv. akademske reprezentacije BANU-a, ali je prenio selame i pozdrave svim prisutnima putem poruke, uz riječi da obije studije i Drevna Bosna i Academia, kako poručuje, trebaju biti obavezna lektira svake bošnjačke porodice.

Akademik Mujo Demirović prvi je bošnjački akademik iz Krajine. Ističe da je jedna od glavnih prednosti ove knjige što svaka stranica poziva na toleranciju.

“Bosna je jedina koja je uvijek pozivala miru, jedina koja je uvijek bila monoteistička, zemlja koja je primala pod utočište sve kojima je trebala pomoć. Mi trebamo govoriti, pisati i slušati ovakve knjige, jer je pređen prag negiranja genocida, sad se ide ka njegovom veličanju. Zukorlić kroz ova djela stubove bošnjačkog identiteta približava svima, bez obzira imali ili ne iskrene namjere. Time im ne dozvoljava da šire svoje laži. Zadnjih dvije stotine godina Bosna i Bošnjaci su izloženi raznim atacima, ali ja želim poslati poruku da je Bosna zemlja u kojoj se razvija svaka sila, a to je naša dobrota, merhamet, naša vjera. Onaj ko usvoji bar 20% ove knjige može biti sretan i ponosan Bošnjanin”, istakao je akademik Demirović.

Akademik Refik Šećibović u svom izlaganju ističe činjenicu da Drevna Bosna vraća ponos svim Bošnjacima.

“Drevna Bosna i Academia su demonstracija umijeća. Akademik Zukorlić na jedan hronološki i precizan način daje nam stuktura onoga što se dešavalo na našim prostorima i onoga čime treba da se bavi naša BANU. Ova djela nas uče da budemo tolerantni, da budemo samouvjereni i da ne dozvolimo da nam o nama govore drugi. Ja sam ponosan što sam dio ove generacije”, istakao je akademik Šećibović.

Autor akademik muftija Muamer Zukorlić ističe da Bočnjacima fali osjećaj imperijalnosti, premda da nikada nisu imali svoju imperiju.

“Ali znajte da smo usavršili sposobnost preživljvanja, jer kad su otišli Osmanlije rečeno nam je sami spašavajte sebi glavu i tako smo cijelo jedno stoljeće lutali šumama spašavajući svoju glavu. Pa tako danas imate naše ljude koji odu bosi, gladni, bez novca, bez ičega u bijeli svijet, a onda nakon pet ili više godina čujete osnovali firme, šefovi i tako dalje. E to je sposobnost preživljavanja”, ističe Muftija.

Gledanje u prošlost potrebna je samo da se izvuku pouke iz nje, a nikako da se okrene prošlosti pa da se sruši budućnost, istakao je Muftija.

“Bosna je jedina zemlja u kojoj je narod dobio ime po zemlji, a ne zemlja po narodu. Znajte da je i Rim priznao Bosni posebnost. I tada kao najveća imperija, nešto što je danas recimo NATO, Rim nije uspio silom dobiti ovaj prostor. Bosna je postala kasnije dio njega, ali dogovorom, kao bazen na koji se moglo gledati samo spolja”, dodaje muftija Zukorlić.

“Imali smo permanentna poricanja postojanja Bosne i od komšija sa istoka i od komšija sa zapada, ali nas konstantno pljačkaju. Postavlja se pitanje, zašto kradete od onoga ko ne postoji? Zašto pljačkate siromaha? Niko ne pljačka fukaru. Ali znaju oni odlično mnoge od ovih detalja, ali se vješto prave da ne znaju. Znajte još nešto, ono što nam je bilo bogatstvo 1500 godina to nam je šansa i danas. A to je kultura, upamtite to”, poručuje akademik Zukorlić.

Ono što je potrebno, kaže muftija Zukorlić, jeste buđenje nove naučne elite.

“Nakon klanja naše elite, nakon pada Gradaščevića mi se nikada nismo oporavili. Academia je knjiga koja daje pojedine recepte kako ponovo pokrenuti i probuditi, stvoriti bošnjačku naučnu elitu. Gledam naše naučnike i pojedine akademike svi nešto:”Nemoj mene, nisam ti ja baš za to”, i slične odgovore, a onda odem na Pešter kod ljudi gorštaka bez dva razreda škole, on riječit, ne zavezuje bilo kakvu silu, oštra jezika, govori bez straha, ne vidi sto Miloševića, a onda se zapitam šta se to dogodilo, da li su vrijednosti poremećene, a onda shvatim da je stvar u iskrenosti i moralu. To moramo riješavati, zato nam treba rez”, poručuje muftija Zukorlić.

SANA – Tekst: Hamza Škrijelj, Foto: Edin Bačevac

- Advertisement -spot_img

Najnovije

spot_img
spot_img
spot_img